Biljke osvajaju Himalaju: Vegetacija se penje sve više zbog klimatskih promjena

Biljni svijet na Himalaji prolazi kroz tihe, ali značajne promjene. Novo istraživanje koje je vodilo britansko sveučilište University of Exeter pokazuje da se granica vegetacije u ovoj planinskoj regiji kontinuirano pomiče prema višim nadmorskim visinama, i to iz godine u godinu.

Znanstvenici su analizirali šest različitih područja duž Himalaje, od Ladakha u Indiji do Butana, prateći takozvanu vegetacijsku granicu, odnosno najvišu točku na kojoj biljke mogu kontinuirano rasti. U razdoblju od 1999. do 2022. godine ta se granica pomaknula u svim promatranim regijama, i to brzinom od 1,42 do čak 6,95 metara godišnje, ovisno o lokaciji.

Glavni razlog ovog fenomena je globalno zatopljenje, koje je u Himalaji izraženije od globalnog prosjeka. Posebno važnu ulogu ima smanjenje snježnog pokrivača. Manje snijega znači dužu vegetacijsku sezonu i povoljnije uvjete za rast biljaka na visinama koje su ranije bile prehladne i nepristupačne.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Ecography, temelji se na kombinaciji satelitskih snimaka i dugoročnih klimatskih podataka. Rezultati pokazuju da je  povećanje vegetacije, češće od suprotnog trenda, iako su u istočnim dijelovima Himalaje zabilježena i područja smanjenja biljnog pokrova.

Iako se promjene na prvi pogled čine neznatnima, njihov utjecaj može biti velik. Planinske biljke, iako male, imaju važnu ulogu u regulaciji vodnog ciklusa. One zadržavaju snijeg, utječu na vlagu tla i mogu promijeniti način na koji se voda zadržava i otječe niz planinske padine.

To je posebno važno jer rijeke koje izviru na Himalaji opskrbljuju vodom stotine milijuna ljudi. Promjene u vegetaciji mogle bi dugoročno utjecati na dostupnost vode, ali i na stabilnost cijelih ekosustava.