Danska će dobiti novi umjetni otok. Pomagat će proizvodnji obnovljive energije

Ideja o stvaranju novog otoka usred mora zvuči kao inženjerska egzotika, no u sjevernoj Europi ona postaje vrlo konkretan energetski projekt. Na nedavnom Sjevernomorskom summitu u Hamburgu deset europskih država dogovorilo je snažnije povezivanje u razvoju vjetroelektrana na moru, s ambicijom da Sjeverno more postane najveće svjetsko čvorište čiste energije. U središtu te strategije našao se Bornholm Energy Island, umjetni energetski otok koji bi Danskoj donio novu infrastrukturu, a Njemačkoj prijeko potreban prostor za širenje obnovljivih izvora.

Njemačka želi snažno povećati proizvodnju električne energije iz vjetra na moru, no u vlastitim teritorijalnim vodama prostor je sve ograničeniji. Vjetroelektrane već sada međusobno smanjuju učinkovitost zbog turbulencija, a interes investitora za nova područja slabi. Rješenje se zato sve više traži u prekograničnim projektima, gdje infrastruktura jedne države služi energetskim potrebama druge.

U tom kontekstu, Njemačka i Danska potpisale su sporazum o izgradnji energetskog otoka u blizini Bornholma, danskog otoka u Baltičkom moru. Iako nije u Sjevernom moru, projekt savršeno utjelovljuje novu europsku energetsku logiku. Na umjetnom otoku trebala bi biti izgrađena velika trafostanica koja bi prikupljala električnu energiju iz okolnih offshore vjetroelektrana i distribuirala je prema Njemačkoj i Danskoj. Dio energije koristio bi se i za proizvodnju vodika putem elektrolizera, koji bi zatim podmorskim cjevovodima završavao u Njemačkoj.

Planirana snaga projekta iznosi tri gigavata, što odgovara proizvodnji otprilike tri nuklearne elektrane. Dvije trećine te energije išle bi prema Njemačkoj, dok se ukupna investicija, uključujući otok i vjetroparkove, procjenjuje na oko sedam milijardi eura. Njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je da se time energija čini jeftinijom, sigurnijom i otpornijom na političke i tržišne poremećaje.

Projekt ima i širi politički kontekst. Nakon nedavnih napetosti između SAD-a i Danske oko Grenlanda, u Kopenhagenu se dodatno naglašava potreba za energetskom neovisnošću Europe. Danska premijerka Mette Frederiksen otvoreno je poručila da zelena energija nije samo pitanje klime, već i suvereniteta i identiteta.