Europa je 2025. proizvela manje obnovljive energije nego godinu ranije. Krive su klimatske promjene

Europa je prošle godine zabilježila neočekivani pad proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, prvi nakon duljeg razdoblja rasta. Dok su pojedine države, poput Njemačke, ostvarile lokalne rekorde, ukupni europski rezultat bio je skromniji. Prema analizi Montel EnAppSysa, obnovljivi izvori isporučili su 1333 teravatsata električne energije, naspram 1375 teravatsati 2024. godine. Istodobno je udio plina i ugljena u europskom energetskom miksu porastao na 27 posto, što naglašava osjetljivu ravnotežu između tranzicije i sigurnosti opskrbe.

Glavni razlog pada ne leži u solarnom sektoru, naprotiv, fotonapon je 2025. zabilježio najbolju godinu dosad. Zahvaljujući iznimno sunčanim razdobljima, solarne elektrane proizvele su gotovo 14 posto više energije, ukupno 285 teravatsati. To znači da se proizvodnja solarne energije u Europi od 2016. gotovo utrostručila. Međutim, snažan rast fotonapona nije mogao nadoknaditi slab učinak vjetra i hidroenergije. Vjetroelektrane su zbog čestih razdoblja bez vjetra pale za nešto više od četiri posto, dok je hidroenergija zbog niskih vodostaja i manjka oborina potonula čak jedanaest posto.

Uz proizvodne oscilacije, 2025. je obilježio i rast broja sati s negativnim cijenama električne energije. Šest europskih zemalja zabilježilo je više od 500 sati kada je cijena struje pala ispod nule, a najviše takvih sati imala je švedska zona SE2, čak 679. Ovaj se fenomen ponavljao u trenucima kada je istodobno u više zemalja sunce snažno proizvodilo energiju, dok je potražnja bila slaba, osobito ljeti. Nedostatak skladišnih kapaciteta i fleksibilnosti potrošnje dodatno je produbio taj trend.

Analitičari očekuju da će se slične dinamike nastaviti i 2026. godine. Prvo tromjesečje donijet će novi rekord fotonapona, istodobno se predviđa slabija hidroenergija, još veći broj sati s negativnim cijenama i potencijalne ekstremne vršne vrijednosti tijekom zimskih razdoblja bez vjetra i s malo sunca.

Iako se Europa ubrzano elektrificira i gradi sve više solarnih i vjetroelektrana, prošla godina podsjetila je na ključni izazov tranzicije. Sustav koji ovisi o vremenskim prilikama može u jednom danu ponuditi i rekordno nisku cijenu i ekstremno visoku vršnu cijenu, ovisno o trenutačnoj dostupnosti obnovljivih izvora. To pokazuje koliko je važno ubrzati razvoj baterijskih sustava, fleksibilne potrošnje i modernizacije mreže kako bi Europa mogla iskoristiti puni potencijal obnovljivih izvora bez narušavanja stabilnosti sustava.