Europa ruši rekorde u baterijskim spremnicima, veliki sustavi preuzimaju glavnu ulogu

Europsko tržište baterijskih spremnika ušlo je u novu fazu. Prema izvješću "European Battery Market Outlook 2026-2030" udruženja Solarpower Europe, u Europi je tijekom 2025. godine instalirano 36 gigavatsati novih baterijskih kapaciteta, što je rast od 48 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupni instalirani kapacitet baterijskih spremnika time je prvi put premašio granicu od 100 gigavatsati.

Najveća promjena nije samo u količini novih kapaciteta, nego u strukturi tržišta. Solarpower Europe navodi da su veliki baterijski spremnici 2025. godine prvi put činili više od polovice novo instaliranih kapaciteta. Time su preuzeli ulogu glavnog pokretača rasta od kućnih baterijskih sustava, koji su prethodnih godina bili dominantni dio tržišta, osobito u zemljama s razvijenim tržištem krovnih solarnih elektrana.

Razlog je vrlo praktičan. Europski elektroenergetski sustav sve više treba fleksibilnost, jer rast solarnih i vjetroelektrana donosi velike razlike između trenutaka obilne proizvodnje i razdoblja veće potrošnje. Veliki baterijski spremnici mogu preuzeti višak električne energije kada je proizvodnja visoka, a zatim ga vratiti u mrežu kada je potreban. Uz to, mijenjaju se i poslovni modeli, od sudjelovanja na tržištima električne energije do sve češćih hibridnih projekata koji povezuju fotonaponske elektrane i baterije.

Njemačka, Velika Britanija i Italija ostaju najveća europska tržišta baterijskih spremnika, ali sve veću važnost dobivaju i nova tržišta. Prema izvješću, Ukrajina i Bugarska već su među pet najvećih europskih tržišta za nove kapacitete, što pokazuje da se razvoj više ne oslanja samo na nekoliko najbogatijih i tehnološki najzrelijih zemalja.

Solarpower Europe očekuje dodatno ubrzanje. Već 2026. godine godišnje nove instalacije trebale bi premašiti 50 gigavatsati, a do 2030. godine narasti na 138 gigavatsati. To bi značilo gotovo četverostruko veće godišnje tržište nego 2025. godine. Unutar EU-27 ukupni kapacitet baterijskih spremnika mogao bi do kraja desetljeća narasti na približno 470 gigavatsati.

Ipak, udruženje upozorava da ni takav rast neće biti dovoljan za potpuno dekarboniziran energetski sustav. Raniji scenarij Solarpower Europea procjenjuje da bi Europi do 2030. godine trebalo oko 600 gigavatsati baterijskih spremnika. Zato se traži europski akcijski plan koji bi pojednostavio dozvole i mrežne priključke, osigurao ravnopravan pristup tržištima električne energije i dao stabilnije uvjete za ulaganja. Prema trenutačnoj procjeni, veliki spremnici do 2030. godine mogli bi činiti tri četvrtine ukupnog baterijskog kapaciteta u Europi.