Europa ulaže u zelenu energiju brže nego ikad prije

Europa ubrzano mijenja način na koji proizvodi i troši energiju. Prema najnovijim podacima istraživačke tvrtke Bloomberg New Energy Finance (BNEF) iz izvješća "Trendovi ulaganja u energetsku tranziciju 2026.", u 2025. godini uloženo je čak 505 milijardi eura u projekte vezane uz obnovljive izvore, električne automobile i energetsku infrastrukturu, što predstavlja rast od 19 posto u odnosu na godinu ranije. Takav tempo pokazuje da energetska tranzicija više nije samo politički cilj, već postaje temelj gospodarskog razvoja.

Promjena smjera posebno je vidljiva u odnosu ulaganja. Europa danas ulaže čak tri i pol puta više u čistu energiju nego u fosilne projekte. Fokus se jasno pomiče prema elektrifikaciji, obnovljivim izvorima i modernizaciji mreže, što je ujedno i odgovor na nestabilnost globalnog energetskog tržišta.

Njemačka pritom prednjači kao najveći pojedinačni investitor. U 2025. godini uložila je 128 milijardi eura, uz snažan rast projekata kopnene vjetroenergije i značajan razvoj baterijskih sustava i solarnih instalacija u kućanstvima. Istodobno se intenzivno ulaže u elektroenergetsku mrežu, što je ključni preduvjet za integraciju sve većeg udjela obnovljivih izvora.

Tri područja posebno predvode ovaj rast. Prvo je offshore vjetroenergija, gdje su ulaganja u samo godinu dana višestruko porasla. Drugo su električne mreže, u koje je uloženo više od 80 milijardi eura kako bi se omogućila stabilna distribucija energije iz obnovljivih izvora. Treće, i najvažnije, jest elektromobilnost, s 209 milijardi eura ulaganja, električni automobili postaju ključni pokretač promjena.

Zanimljivo je da se sve veći dio investicija usmjerava prema krajnjim korisnicima. Tehnologije poput električnih automobila i dizalica topline više nisu samo dio infrastrukture, već svakodnevnog života. Time energetska tranzicija izlazi iz okvira industrije i postaje vidljiva na razini kućanstava i gradova.

U globalnom kontekstu, Europa trenutačno bilježi snažniji rast od SAD-a i Kine. Dok američka ulaganja stagniraju, a kinesko tržište pokazuje određene oscilacije, Europa koristi politički i ekonomski pritisak kako bi ubrzala smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Ipak, izazovi ostaju. Industrijska proizvodnja ključnih tehnologija, poput baterija i sustava za vodik, još uvijek ne prati rast potražnje. To znači da će Europa u narednim godinama morati dodatno ulagati ne samo u projekte, već i u vlastitu proizvodnu bazu.