Francuska još snažnije ulaže u nuklearnu energiju i usporava obnovljive izvore

Francuska mijenja energetski kurs, i to vrlo odlučno. Nova nacionalna strategija predviđa snažno jačanje nuklearne energije, uz istodobno usporavanje dijela planova za obnovljive izvore, posebno vjetroelektrane. Pariz želi dugoročnu stabilnost opskrbe i energetsku neovisnost, a odgovor vidi u novim reaktorima.

Prema novom planu, Francuska će od 2038. godine započeti gradnju šest novih nuklearnih elektrana, uz opciju dodatnih osam. Istodobno se predviđa produljenje rada postojećih 57 reaktora na 50, pa čak i 60 godina. Ranije planirano gašenje starijih postrojenja više nije u fokusu. Nuklearna energija već sada pokriva oko dvije trećine francuske proizvodnje električne energije, a vlada želi taj udio dodatno učvrstiti do 2030. godine.

Francuska je drugi najveći proizvođač nuklearne energije na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Država, a višak struje izvozi i susjednim državama. Zbog nestabilnih cijena plina i geopolitičkih napetosti, Pariz atomsku energiju vidi kao jamstvo stabilnosti i predvidivih troškova.

No obnovljivi izvori nisu potpuno gurnuti u stranu. U strategiji su i dalje definirani kao druga ključna energetska osovina, ali tempo širenja bit će sporiji nego što se ranije planiralo. Posebno se to odnosi na vjetroelektrane na kopnu, koje u Francuskoj često nailaze na snažan otpor lokalnog stanovništva. Umjesto masovnog širenja, naglasak će biti na modernizaciji postojećih vjetroparkova i smanjenju vizualnog utjecaja na krajolik. Kod pučinskih vjetroelektrana problem su, osim otpora, i manjak investitora te zahtjevna integracija u elektroenergetsku mrežu. Upravo su ti infrastrukturni izazovi jedan od razloga za korekciju ciljeva.

Nova strategija rezultat je dugogodišnjeg političkog prijepora. Konzervativne i desne stranke snažno podupiru nuklearnu energiju i skeptične su prema velikim subvencijama za obnovljive izvore, dok lijevi i zeleni blok zagovaraju bržu tranziciju prema vjetru i suncu. U složenoj parlamentarnoj situaciji vlada je morala tražiti kompromis, ali jasno je da je prevagnula nuklearna opcija.