Google otkriva kako planira riješiti problem potrošnje vode u podatkovnim centrima do 2030.

Kontroverzno pitanje podatkovnih centara - i njihovog utjecaja na okoliš i lokalne zajednice - i dalje puni naslovnice. Potreba za sve većom računalnom snagom sukobljava se sa zabrinutošću oko toga je li taj dodatni kapacitet vrijedan troškova, kako financijskih tako i ekoloških.

Jedan od ključnih prirodnih resursa koje podatkovni centri trebaju u ogromnim količinama je voda, koja se koristi za hlađenje čipova dok obavljaju izračune. Za regije koje se već suočavaju s rastućim temperaturama i posljedicama klimatskih promjena, ovo predstavlja velik izazov i s pravom privlači veliku pažnju. Tehnološki divovi svjesni su ovog problema, a Google je upravo objavio strategiju za odgovornije korištenje vode, ističući kako je "način na koji gradimo jednako važan kao i ono što gradimo".

Kolika je stvarna potrošnja vode podatkovnih centara?

Podatkovni centri nisu novost i nužni su za sve, od hostinga web stranica do isporuke filmova na Netflixu. Međutim, s usponom umjetne inteligencije (AI), pojavila se potreba za još većim kapacitetima i višom razinom performansi, što dodatno povećava količinu vode potrebne za hlađenje. Ako vam se brojke o potrošnji vode čine zbunjujućima, niste jedini. Statistike se uvelike razlikuju iz više razloga, poput varijacija u potrošnji od lokacije do lokacije i pitanja što se uopće računa kao potrošnja vode.

Treba li uključiti i vodu potrebnu za proizvodnju električne energije koja napaja podatkovni centar? Koji se standard koristi za mjerenje vode 'izgubljene' u okolišu ako se ona vrati u lokalni vodeni ciklus? Različiti izvještaji daju različite odgovore, što dovodi do neslaganja u brojkama, a problem dodatno komplicira činjenica da mnogi podatkovni centri uopće ne objavljuju svoje podatke o potrošnji.

Prema izvješću Sveučilišta u Kaliforniji Berkeley iz 2024. godine, američki podatkovni centri izravno su potrošili 66 milijardi litara vode u 2023. godini, a predviđa se da će ta brojka rasti. Iako to na nacionalnoj razini može izgledati kao mali postotak, značajni utjecaji osjećaju se na lokalnoj razini. Najveći podatkovni centri mogu potrošiti istu količinu vode kao grad od 50.000 stanovnika, što ima jasne posljedice za ljude koji tamo žive.

Što Google predlaže?

Google je predstavio strategiju koja se temelji na pet ključnih obveza s ciljem da do 2030. godine postane "vodno pozitivan", odnosno da nadoknadi više vode nego što potroši.

Prvo, do 2030. godine u sustav će se vratiti više vode nego što je Googleovi podatkovni centri potroše. To će se uglavnom postići kroz odvojene projekte usmjerene na učinkovitije korištenje vode i smanjenje otpada, slično sadnji drveća za kompenzaciju emisija iz zrakoplova. Tvrtka već podržava 165 projekata, a očekuje se da će do 2030. ti projekti godišnje obnavljati više od 19 milijardi galona vode.

Drugo, tvrtka će uložiti stotine milijuna dolara u vodnu infrastrukturu kako bi osigurala dobru opskrbu područja u kojima se nalaze podatkovni centri. Do sada je već uloženo više od 500 milijuna dolara u projekte vezane uz vodne obveze. Treće, Google kaže da će u mjestima gdje je voda posebno oskudna koristiti podatkovne centre s zračnim hlađenjem ili sustavima reciklirane vode. Ta su rješenja skuplja i troše više električne energije, ali ne zahtijevaju velike količine svježe vode.

Četvrto, Google se obvezuje na potpunu transparentnost u pogledu potrošnje vode svojih podatkovnih centara, što trenutno nije standard u industriji. I peto, tvrtka će "istraživati alternativna i reciklirana rješenja za zaštitu vodenih resursa", uključujući korištenje pročišćenih otpadnih voda.

Nacrt za cijelu industriju

Googleov Ben Townsend izjavio je za The Verge kako tvrtka želi postaviti standard koji druge zajednice mogu koristiti kao referencu.

​- Smatramo da je zaista važno postaviti neku vrstu nacrta na koji se zajednice mogu pozvati. Tako da, ako netko drugi dođe i kaže 'željeli bismo ovdje izgraditi podatkovni centar', zajednica može reći 'pa, evo pet različitih stvari koje stavljaju zajednicu i slivno područje na prvo mjesto... radite li vi to?' -

Potrošnja vode samo je dio priče o podatkovnim centrima, priče koja postaje sve složenija i višeslojna. Ipak, pozitivna akcija (ili barem obećanje pozitivne akcije) bolja je od ničega, a ovo bi moglo pomoći u usmjeravanju industrije prema odgovornijoj i održivijoj infrastrukturi. Konkurenti poput Amazona, Mete i Microsofta također su postavili ciljeve da do 2030. nadoknade više vode nego što potroše.

Međutim, promjena javnog mnijenja mogla bi biti teža od smanjenja potrošnje vode. Dok se euforija oko umjetne inteligencije nastavlja, a ogromne promjene vidljive su u područjima poput programiranja, još uvijek postoji značajan broj ljudi koji nisu oduševljeni generativnom umjetnom inteligencijom i onim što ona donosi, čak i prije nego što se uopće dotakne pitanje koliko prirodnih resursa troši.

*uz korištenje AI-ja