Hrvatska je u 2025. instalirala 417 MW sunčanih elektrana. Hoće li solar uskoro prestići vjetar?

Hrvatska solarna energetika još je jednom imala snažnu godinu. Prema podacima Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, između prosinca 2024. i prosinca 2025. instalirano je 417 MW novih fotonaponskih sustava. Time je ukupni kapacitet dosegnuo 1255 MW i – ako se trenutačni tempo nastavi, solarna energija bi početkom 2026. prvi put u povijesti trebala nadmašiti instaliranu snagu vjetroelektrana.

Ovaj rast dolazi u trenutku kada se tržište mijenja. Veliki projekti i dalje čekaju odluke o naknadama za priključenje na prijenosnu mrežu, kućanstva su motivirano ubrzavala investicije prije ukidanja neto mjerenja, a tržište sve više nose poduzeća koja pokušavaju smanjiti previsoke troškove električne energije.

Tko zapravo gradi?

Najveći dio instalacija, čak 1136 MW, priključen je na distribucijsku mrežu. Procjenjuje se da oko tri četvrtine ukupnog kapaciteta dolazi iz segmenta komercijalnih i industrijskih korisnika, dok ostatak čine kućanske elektrane. Subvencije su bile ključni poticaj, osobito za krovne sustave, a promjena modela neto mjerenja krajem 2025. potaknula je mnoge da požure s ugradnjom.

Od 2026. višak električne energije prodaje se po nižoj cijeni od maloprodajne, što produljuje period povrata ulaganja i vjerojatno će usporiti rast kućanskih instalacija. Suprotno tomu, industrija nastavlja snažno ulagati, visoke cijene struje i dostupne potpore čine solar logičnim načinom za snižavanje operativnih troškova.

Što je s velikim projektima?

Hrvatska danas ima tek 119 MW solarnih elektrana priključenih na prijenosnu mrežu, uključujući dva nova projekta iz 2025., snage 9,9 i 7,6 MW. No u pozadini čeka pravi val: čak 3,5 GW spremnih projekata, od čega oko 75 posto čine solarne elektrane, stoji na čekanju dok se ne odluči o visini naknada za priključenje. Ministar gospodarstva više je puta poručio da naknada treba biti nula, uz poticaje za baterijske spremnike, no konačnu riječ ima HERA. Dok se to ne riješi, projekti ne mogu napredovati.

Regulatorni okvir za baterijske sustave također treba precizniju definiciju. Bez njih, upravljanje mrežnim opterećenjem i integracija dodatnih količina solara bit će znatno teži zadatak.

Ciljevi do 2030. - pola puta je već prijeđeno

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, Hrvatska bi do 2030. trebala imati 2382 MW instaliranog solara. S trenutačnih 1255 MW, već smo na pola puta, no daljnji napredak bit će sporiji ako se tržište i dalje bude oslanjalo samo na krovne i male projekte. Bez gradnje velikih elektrana, ciljevi će ostati neostvarivi.

Novi Zakon o prostornom uređenju postrožio je pravila za agrsolarne i plutajuće elektrane, no nekoliko projekata već ima izdane energetske dozvole. Očekuju se i dodatne izmjene koje bi hrvatski okvir trebale uskladiti s europskim RED III pravilima, prema kojima su obnovljivi izvori projekti od prevladavajućeg javnog interesa.

Ako se regulatorne kočnice napokon otklone, 2026. bi mogla biti godina u kojoj solar u Hrvatskoj po prvi put postaje dominantna nova obnovljiva tehnologija, i više od toga - ključni nositelj energetskog prijelaza.