Investitori u energetskoj tranziciji okreću se baterijama, vodiku i rastu potražnje

Ulaganja u energetsku tranziciju sve se više odmiču od isključivog fokusa na proizvodnju iz obnovljivih izvora, poput vjetroelektrana i solarnih panela. Nova žarišta investicijskog kapitala postaju skladištenje energije u baterijama, zeleni vodik te zadovoljavanje goleme potražnje za električnom energijom koju stvaraju sektori poput podatkovnih centara. Prema analizi tvrtke Schroders Greencoat, globalna energetska tranzicija evoluira iz priče o ponudi u sustavnu izgradnju cjelokupne infrastrukture.

Iako su obnovljivi izvori i dalje činili između 77 i 87 posto svih infrastrukturnih energetskih poslova godišnje od 2020. godine, a globalna ulaganja u tranziciju dosegnula su oko dva bilijuna dolara u 2024., potrebe za kapitalom ostaju ogromne. Procjenjuje se da će do 2050. godine biti potrebno uložiti dodatnih 28 bilijuna dolara kako bi se ispunili trenutni ciljevi.

Glad za energijom: AI i podatkovni centri kao glavni pokretači

Jedan od najsnažnijih pokretača ove nove faze je digitalna infrastruktura, pogonjena strelovitim razvojem umjetne inteligencije. Očekuje se da će se globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara više nego udvostručiti do 2030. godine, dosegnuvši otprilike 945 teravatsati, što je jednako ukupnoj godišnjoj potrošnji Japana. Ilustracije radi, jedan upit na ChatGPT-u troši gotovo deset puta više električne energije od standardnog Google pretraživanja. Ovaj nagli rast potražnje stavlja ogroman pritisak na postojeće elektroenergetske mreže i stvara usko grlo, ali i jedinstvenu priliku za ulagače u nova rješenja.

Baterije kao ključ stabilnosti mreže

Sve veći udio obnovljivih izvora u mreži donosi izazove zbog njihove intermitentnosti. Vjetar i sunce nisu uvijek dostupni, što dovodi do nestabilnosti cijena i rizika "odbačene" energije kada proizvodnja premašuje potražnju. Tu ključnu ulogu preuzimaju baterijski sustavi za pohranu energije (BESS) koji omogućuju pohranu viškova i njihovo korištenje u vrijeme vršne potražnje. Zbog toga se predviđa da će kapacitet baterijskih skladišta u Europi porasti s 12 gigavata u 2024. na čak 115 gigavata do 2033. godine. Samo u SAD-u je tijekom 2025. dodano rekordnih 15 gigavata skladišnog kapaciteta.

Zeleni vodik u industrijskom zamahu

Sljedeći stup tranzicije je zeleni vodik, koji se nameće kao rješenje za dekarbonizaciju teške industrije. Proizvodnja vodika s niskim emisijama porasla je za više od pedeset posto od 2021. godine, a velike energetske kompanije poput BP-a, Shella i TotalEnergiesa donijele su konačne investicijske odluke o projektima zelenog vodika ukupne snage veće od tisuću megavata. Iako je tehnologija još u razvoju, tržište skladištenja zelenog vodika, procijenjeno na 15 milijardi dolara u 2025., trebalo bi dosegnuti 75 milijardi do 2033. godine.