Istraživanje: Više od 500 ptičjih vrsta moglo bi nestati u idućih 100 godina

Ako se sadašnji trendovi nastave, više od 500 vrsta ptica moglo bi zauvijek nestati u sljedećih sto godina, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolution. Znanstvenici pozivaju na hitne programe oporavka, uključujući uzgoj u zatočeništvu i obnovu staništa, kako bi se spriječio kolaps ptičjih populacija koji bi mogao destabilizirati čitave ekosustave.

Istraživanje se oslanja na podatke za gotovo 10.000 poznatih ptičjih vrsta, uz korištenje procjena Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) za predviđanje rizika od izumiranja. Ključni uzrok izumiranja je gubitak staništa, prvenstveno zbog širenja i intenziviranja poljoprivrede. No, i da svi destruktivni faktori, uključujući krčenje šuma, lov i klimatske promjene, prestanu danas, gotovo 250 vrsta i dalje bi bilo osuđeno na nestanak, jer se već nalaze na samom rubu.

“Riječ je o krizi izumiranja ptica kakvu nismo vidjeli u modernom dobu,” rekla je Kerry Stewart, glavna autorica studije sa Sveučilišta Reading. “To što bi moglo nestati tri puta više vrsta nego u posljednjih 500 godina zajedno, doista je šokantna statistika.”

Usprkos ozbiljnosti situacije, postoje primjeri koji pokazuju da ciljane mjere mogu donijeti rezultate. Kalifornijski kondor, nekad izumrla vrsta u divljini, vraćen je iz populacije od svega 22 jedinke u zatočeništvu, a danas ih u prirodi ima oko 350. Slično se dogodilo i u Velikoj Britaniji s bukavcem, pticom močvarnog staništa koja je izumrla kao gnijezdeća vrsta krajem 19. stoljeća, kad su močvare isušene radi poljoprivrede. Danas, zahvaljujući obnovi staništa, u zemlji se bilježi rekordan broj mužjaka, njih više od 280.

Znanstvenici ističu da samo zaustavljanje prijetnji nije dovoljno. Mnoge vrste zahtijevaju aktivne mjere poput umjetnog uzgoja, preseljenja ili dodatnog hranjenja kako bi se premostile prepreke za oporavak.

Prema zadnjem izvješću State of the World’s Birds, gotovo polovica svih ptičjih vrsta na svijetu je u opadanju, a glavne prijetnje uključuju gubitak staništa, invazivne vrste, prekomjernu eksploataciju resursa i klimatske promjene.