Jesu li solarni paneli na krovu sigurni: Kolika je opasnost od požara?

Dok se svijet okreće čišćim izvorima energije, solarni paneli postali su uobičajen prizor na krovovima diljem Hrvatske i svijeta. Dugoročne uštede i pozitivan utjecaj na okoliš čine ih privlačnim ulaganjem, no s porastom broja instalacija sve se više govori o potencijalnim rizicima, prvenstveno o opasnosti od požara. Iako su takvi incidenti iznimno rijetki, posljedice mogu biti razorne, zbog čega je ključno razumjeti uzroke, rizike i najnovije metode zaštite.

Zašto dolazi do požara na solarnim sustavima?

Iako se često misli da sami paneli spontano planu, uzrok požara gotovo je uvijek povezan s ostalim komponentama sustava ili, još češće, s ljudskim faktorom. Glavni krivac u većini slučajeva je fenomen poznat kao električni luk. Do njega dolazi kada struja "preskoči" zračni procjep u krugu, stvarajući iskru visoke temperature koja može zapaliti okolne materijale. Uzroci mogu biti oštećeni kabeli, loše spojeni konektori ili prodor vlage koji s vremenom dovodi do korozije i prekida u strujnom krugu.

Nestručna instalacija pokazala se kao korijen većine problema. Studije potvrđuju da je velik postotak požara povezan s neopreznim praksama instalatera, uključujući korištenje nekompatibilnih konektora različitih proizvođača ili loše izvedene spojeve. Problem predstavljaju i kvarovi na komponentama poput invertera, koji istosmjernu struju pretvaraju u izmjeničnu, ili takozvani DC izolatori. Stariji modeli DC izolatora, montirani izvan invertera i izloženi vremenskim utjecajima, identificirani su kao jedna od najrizičnijih točaka sustava. Srećom, moderni inverteri danas dolaze s integriranim izolatorima, što značajno povećava sigurnost.

Ne treba zanemariti ni vanjske faktore. Nakupljanje suhog lišća, ptičjih gnijezda ili drugog zapaljivog materijala u prostoru između panela i krova stvara idealne uvjete za širenje vatre. Iako su paneli dizajnirani da izdrže visoke temperature, zapaljivi materijal u njihovoj blizini predstavlja ozbiljnu opasnost.

Izazovi i rizici za vatrogasce

Kada dođe do požara na krovu opremljenom solarnim panelima, vatrogasci se suočavaju s jedinstvenim i opasnim izazovima. Najveći problem jest činjenica da paneli proizvode istosmjernu struju (DC) čim su izloženi bilo kakvom izvoru svjetlosti, pa čak i po noći, primjerice kada su izloženi svjetlu samog požara ili vatrogasnih reflektora. Isključivanje sustava na glavnom prekidaču ili inverteru ne rješava problem jer kabeli koji vode od panela do invertera ostaju pod visokim naponom, koji može doseći i do tisuću volti. To stvara konstantnu opasnost od strujnog udara za vatrogasce, osobito pri gašenju vodom.

Dodatno, zračni procjep između panela i krova djeluje kao "dimnjak", usmjeravajući toplinu i plamen natrag prema krovnoj konstrukciji, što ubrzava širenje vatre. Sami paneli fizički blokiraju pristup krovu, onemogućujući vatrogascima da naprave otvore za odvod dima i topline iz unutrašnjosti objekta, što je standardna procedura u gašenju požara na kućama.

Napredna tehnologija kao odgovor na rizik

Srećom, tehnologija za prevenciju i rano otkrivanje požara značajno je napredovala. Jedno od najučinkovitijih rješenja je linearna detekcija topline (LHD), poput sustava ProReact tvrtke Thermocable. Riječ je o specijaliziranom kabelu koji se postavlja ispod solarnih panela i kontinuirano prati temperaturu duž cijele svoje duljine. Neovisna testiranja pokazala su da takvi sustavi mogu otkriti požar za manje od jedne minute, a najbrža zabilježena reakcija iznosila je samo jedanaest sekundi. To omogućuje iznimno brzu reakciju i sprječavanje katastrofalne štete.

Osim detekcije, ključnu ulogu igraju i sustavi za brzo isključivanje (Rapid Shutdown), koji su obavezni prema novijim standardima. Oni omogućuju da se napon na razini svakog pojedinog panela u slučaju nužde smanji na sigurnu razinu, štiteći tako hitne službe. Kvalitetna instalacija također uključuje korištenje ferule stezaljki za sigurno spajanje žica i ugradnju uređaja za prenaponsku zaštitu (SPD) koji štite sustav od udara groma ili naglih skokova napona iz mreže.

Budućnost sigurnosti i stroži standardi

S obzirom na to da Europska unija planira uvesti obveznu ugradnju solarnih elektrana na nove javne i komercijalne zgrade od 2027. godine, sigurnosni standardi postaju sve stroži. Osiguravajuća društva sve češće zahtijevaju ugradnju sustava za ranu detekciju požara i odbijaju osigurati objekte sa solarnim panelima postavljenim na lako zapaljive krovove, poput onih s bitumenskom izolacijom, bez dodatnih protupožarnih mjera. Usporedno se razvijaju i novi protokoli za vatrogasce, uključujući korištenje posebnih pjena koje blokiraju svjetlost ili tehnike gašenja vodom s propisane udaljenosti. Ulaganje u provjerene instalatere, redovito održavanje i implementacija modernih sigurnosnih tehnologija ključni su koraci koji osiguravaju da solarna energija ostane siguran i pouzdan put prema zelenijoj budućnosti.