Kako je Kina spasila najdužu rijeku u Aziji

Jangce, najduži riječni sustav Azije i jednan od najopterećenijih riječnih ekosustava na svijetu, posljednjih godina pokazuje iznenađujuće znakove oporavka. Nakon desetljeća prevelikog izlova, industrijskog zagađenja i intenzivne gradnje brana, kineske vlasti su 2021. godine uvele desetogodišnju zabranu komercijalnog ribolova. Rezultati su, prema novim istraživanjima, vidljivi mnogo brže nego što se očekivalo.

U slivu Jangcea živi oko 400 milijuna ljudi, rijekom svakodnevno prolaze tisuće brodova, a industrijski kompleksi i hidroelektrane snažno su promijenili njezin prirodni tok. Posljedice su bile dramatične. Od 1950-ih riblji fond smanjio se za čak 85 posto, a brojne vrste postale su ugrožene. Među njima i kineski riječni dupin baiji, koji je u međuvremenu vjerojatno izumro, dok je populacija bezperajnih pliskavica pala na kritično nisku razinu.

Kako bi preokrenula trend, kineska vlada odlučila je primijeniti neobičan pristup. Umjesto djelomičnih ograničenja, uveden je potpuni moratorij na komercijalni ribolov, uz snažan financijski paket pomoći. Oko tri milijarde dolara izdvojeno je za kompenzacije i prekvalifikaciju ribara. Time je gotovo 200.000 ljudi dobilo alternativne izvore prihoda, a s rijeke je povučeno oko 100.000 ribarskih brodova.

Rezultati su stigli brzo. Već unutar dvije godine biomasa ribe u Jangceu se udvostručila, dok je broj vrsta porastao za oko 13 posto. Oporavak se bilježi i kod rijetkih sisavaca. Populacija bezperajnih pliskavica narasla je s približno 450 na gotovo 600 jedinki. Velike i dugovječne vrste riba, poput jesetre, još su rijetke, ali pokazuju prve znakove oporavka, dijelom i zahvaljujući programima uzgoja i ponovnog puštanja u rijeku.

Iako su industrija i plovidba i dalje snažno prisutne, primjer Jangcea pokazuje koliko brzo se priroda može oporaviti uz odlučne i financijski potkrijepljene mjere. Kineski eksperiment s potpunom zabranom ribolova već sada se smatra jednim od najvećih projekata obnove riječnih ekosustava u svijetu.