Kako rat na Bliskom istoku puni džepove naftnih divova i usporava zelenu tranziciju

Rat u Iranu ponovno je potresao globalno energetsko tržište. Napadi na ključnu infrastrukturu i blokade važnih pomorskih ruta uzrokovali su skok cijena nafte i goriva, a s njima i eksploziju profita najvećih naftnih kompanija. No iza kratkoročnih dobitaka krije se dugoročan problem - nova kriza mogla bi usporiti energetsku tranziciju.

Podaci iz prvog kvartala 2026. pokazuju koliko je sektor profitirao. Američki ConocoPhillips povećao je dobit na 2,3 milijarde dolara, što je rast od 84 posto, dok je rafinerija Valero Energy ostvarila 1,2 milijarde dolara profita. BP i Shell također bilježe odlične financijske rezultate, a analitičari očekuju dodatni rast u narednim mjesecima.

Istodobno, cijene goriva za potrošače rastu. U SAD-u je prosječna cijena benzina dosegla razinu koja nije viđena od 2022. godine, a u mnogim europskim državama su srušeni apsolutni rekordi. 

Stručnjaci upozoravaju da takvi "neočekivani profiti" imaju širi utjecaj. Višak novca omogućuje naftnoj industriji veća ulaganja u proizvodnju, ali i snažnije političko lobiranje. To može učvrstiti poziciju fosilnih goriva i usporiti razvoj obnovljivih izvora energije. Politički kontekst dodatno komplicira situaciju. Administracija Donalda Trumpa jasno je dala prednost domaćoj proizvodnji nafte i plina, uključujući ukidanje ograničenja izvoza ukapljenog plina. Takvi potezi povećavaju dostupnost fosilnih goriva, ali istodobno smanjuju poticaje za ulaganja u čišće tehnologije.

Sličan scenarij već je viđen tijekom energetske krize izazvane ratom u Ukrajini. Tada su naftne kompanije povećale ulaganja i politički pritisak, dok su neki planovi za smanjenje emisija stavljeni u drugi plan. Veći profiti, upozoravaju ekonomisti, prirodno privlače dodatni kapital u sektor što je suprotno od onoga što je potrebno za smanjenje emisija.

Ipak, postoje i suprotni trendovi. Obnovljivi izvori energije postaju sve konkurentniji, a u nekim razdobljima već nadmašuju plin u proizvodnji električne energije. Visoke cijene goriva također mogu ubrzati političke promjene i potaknuti birače na podršku održivijim rješenjima. No kratkoročno gledano, učinak je jasan. Kriza na Bliskom istoku dala je snažan poticaj naftnoj industriji.