Kako stare baterije iz automobila mogu dobiti novi život u proizvodnji struje

S globalnim porastom broja električnih vozila, otvara se i ključno pitanje: što učiniti s milijunima baterija kada njihov životni vijek u automobilima završi? Nekada smatrane isključivo otpadom, istrošene baterije danas dobivaju novu, presudnu ulogu u energetskoj tranziciji, postajući rješenja za skladištenje energije koja produžuju vlastiti životni vijek i značajno smanjuju ekološki otisak.

Studije i projekti diljem svijeta potvrđuju da ove baterije, čak i kada im kapacitet padne ispod razine prikladne za pogon vozila, i dalje zadržavaju ogroman potencijal. Istraživanja pokazuju da obnova i prenamjena mogu ovim baterijama omogućiti dodatnih deset godina korištenja u stacionarnim primjenama, poput skladištenja energije iz solarnih panela ili vjetroelektrana. Većina baterija električnih automobila zadržava više od 85 posto svog izvornog kapaciteta čak i nakon osam do devet godina korištenja, što je znatno duže od jamstvenih rokova koje nude proizvođači.

Od stadiona do udaljenih otoka

Da ovo nije samo teorija, dokazuju brojni primjeri iz prakse. Jedan od najpoznatijih je Johan Cruijff ArenA u Amsterdamu, dom nogometnog kluba Ajax. Tamo je instaliran najveći europski sustav za pohranu energije u komercijalnoj zgradi, a temelji se na kombinaciji rabljenih i novih baterija. Sustav snage tri megavata, sastavljen od ekvivalenta 148 baterija iz modela Nissan Leaf, osigurava stadionu pouzdano napajanje, smanjuje potrebu za dizelskim agregatima u vršnim opterećenjima i rasterećuje lokalnu energetsku mrežu.

Slični projekti niču diljem svijeta. U Kaliforniji tvrtka B2U Storage Solutions koristi 1300 odbačenih baterijskih paketa iz vozila marki Honda, Nissan, GM i Tesla kako bi stvorila postrojenje za skladištenje kapaciteta 25 megavat-sati. Grupa Renault također je pokrenula projekte u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gdje rabljene baterije osiguravaju čišću i povoljniju energiju za socijalne stambene zajednice, kućanstva i lokalna poduzeća.

Nedavna studija provedena u Omanu dodatno je potvrdila tehničku i ekonomsku isplativost ponovne upotrebe baterija u sustavima obnovljive energije. Istraživački tim sa Sveučilišta za tehnologiju i primijenjene znanosti analizirao je scenarije na tri različite lokacije: rezidencijalnoj, industrijskoj i udaljenoj obalnoj. Rezultati su pokazali da sustavi koji koriste baterije s "drugim životom" ostvaruju značajne ekonomske uštede u usporedbi s novim baterijama.

"Istraživanje je pokazalo da integracija rabljenih baterija sa solarnim fotonaponskim sustavima može pružiti pouzdanu, isplativu i ekološki održivu energiju", izjavila je Sara al Zadjali, jedna od članica istraživačkog tima, dodavši kako učinkovitost punjenja i pražnjenja takvih baterija premašuje 91 posto, što potvrđuje njihovu tehničku pouzdanost.

Ekonomska i ekološka računica

Prednosti ponovne upotrebe su višestruke. Pretvorba rabljenih baterija u spremnike električne energije može koštati upola manje od nabave novih. Studija iz Omana pokazala je da hibridni sustav (solarna energija, energija vjetra i rabljene baterije) na udaljenim lokacijama poput otoka Shaleem i Al Hallaniyat može proizvesti energiju po cijeni od samo 6,94 američkih centi po kilovat-satu, čineći je iznimno konkurentnom.

Osim financijske uštede, tu je i ogroman ekološki benefit. Ponovnim korištenjem smanjuje se potreba za proizvodnjom novih baterija, procesom koji troši velike količine energije i sirovina. Optimizira se iskorištavanje postojećih resursa i podržava razvoj kružnog gospodarstva. Procjenjuje se da bi samo u Europi tržište recikliranja i ponovne uporabe baterija moglo dosegnuti vrijednost do 23 milijarde funti godišnje, smanjujući ovisnost kontinenta o uvozu dragocjenih minerala poput litija, kobalta i nikla.

Izazovi na putu do standardizacije

Unatoč golemom potencijalu, postoje i prepreke koje je potrebno savladati. Jedan od glavnih problema je nedostatak standardizacije među proizvođačima baterija, što komplicira i poskupljuje procese testiranja, prenamjene i recikliranja. Sama tehnologija recikliranja litij-ionskih baterija i dalje je kompleksna i skupa.

*uz korištenje AI-ja