Kina ubrzava energetsku tranziciju kako bi smanjila ovisnost o uvozu nafte

Kina, najveći svjetski uvoznik sirove nafte, provodi strategiju kojom želi preoblikovati globalno energetsko tržište i osigurati vlastitu budućnost. Masovnim ulaganjima u elektrifikaciju, obnovljive izvore i jačanje domaće proizvodnje, Peking gradi "energetski vatrozid" kako bi se zaštitio od geopolitičkih nestabilnosti i drastično smanjio ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. Ova transformacija, vođena petogodišnjim planovima i golemim državnim poticajima, već sada ima dubok utjecaj na svjetsku potražnju za naftom.

Glavno oružje u kineskoj energetskoj strategiji je brza i sveobuhvatna elektrifikacija transporta. Tržište električnih vozila doživjelo je eksplozivan rast, a u 2025. godini dogodila se povijesna prekretnica kada je udio prodanih električnih automobila po prvi put premašio 50 posto ukupne prodaje novih vozila. Procjenjuje se da su električna vozila u Kini te godine zamijenila potrebu za više od 1,5 milijuna barela nafte dnevno. Zbog ovog trenda, Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će kineska potražnja za naftom dosegnuti vrhunac najkasnije 2027. godine, dok neki analitičari tvrde da se to događa upravo sada.

Paralelno s elektrifikacijom, Kina dominira i u sektoru obnovljivih izvora energije. U ožujku 2025. godine, kombinirani instalirani kapacitet vjetroelektrana i solarnih panela po prvi je put službeno nadmašio kapacitet elektrana na ugljen, što je bio ključan simbolički trenutak. Svoj cilj od 1200 gigavata kapaciteta iz vjetra i sunca, postavljen za 2030., Kina je ispunila već krajem 2024., čak šest godina prije roka. Novi petogodišnji plan (2026. – 2030.) stavlja naglasak na to da se cjelokupni porast potražnje za električnom energijom mora pokriti isključivo iz čistih izvora.

Kako bi dodatno smanjila ranjivost, Kina intenzivno radi na povećanju domaće proizvodnje fosilnih goriva i stvaranju golemih strateških rezervi. Tijekom 2025. godine ostvarena je rekordna domaća proizvodnja sirove nafte od 216 milijuna tona, najviše zahvaljujući novim offshore projektima. Istovremeno, zemlja je izgradila strateške rezerve nafte koje pokrivaju između 110 i 140 dana neto uvoza, znatno iznad međunarodnog standarda od 90 dana. Ovi potezi dodatno su ubrzani zbog geopolitičkih napetosti, poput rata na Bliskom istoku, čime Peking jasno poručuje da energetsku neovisnost smatra temeljem nacionalne sigurnosti.