Kineski kapacitet energije vjetra i sunca prvi put premašuje kapacitet termoelektrana an ugljen

Kapacitet kineske energije vjetra i sunca po prvi je put premašio kapacitet termoelektrane uglavnom na ugljen, objavilo je u petak nacionalno energetsko tijelo. Kina, najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, obećala je postići vrhunac emisija CO2 do 2030. i postići ugljičnu neutralnost do 2060. godine. Dok oko 60 posto energije u Kini danas dolazi iz ugljena, ova država također uvjerljivo najbrže na svijetu razvija kapacitete obnovljive energije, izgradivši gotovo dvostruko više kapaciteta vjetra i solarne energije nego sve druge države na svijetu zajedno. 

"U prvom tromjesečju 2025., kineski novoinstalirani kapaciteti vjetra i fotonapona iznosili su ukupno 74,33 gigavata, čime je kumulativni instalirani kapacitet porastao na 1482 gigavata", objavilo je nacionalno energetsko tijelo. Time je prvi put premašena instalirana snaga termoelektrana (1451 gigavata).

Predsjednik Xi Jinping rekao je u srijedu da "bez obzira kako se međunarodna situacija mijenja", napori zemlje u borbi protiv klimatskih promjena "neće usporiti". Xi je također rekao da će Kina prije COP30 u studenom najaviti svoje obveze smanjenja stakleničkih plinova do 2035., poznate kao Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), i da će one obuhvatiti sve stakleničke plinove, a ne samo ugljični dioksid.

Nova prekretnica u Kini dolazi u trenutku kada zemlja doživljava eksplozivan rast obnovljive energije. Prošle godine Kina je dodala rekordnih 357 gigavata energije vjetra i sunca, 10 puta više od primjerice SAD-a. Time je Kina skoro šest godina prije roka ispunila svoj cilj da do 2030. instalira 1200 GW solarnih i vjetroelektrana.

U priopćenju od petka stoji da su dodaci energije vjetra i sunca u prvom tromjesečju "daleko premašili" ukupni porast potrošnje električne energije u Kini. "Ovaj trend će se vrlo vjerojatno nastaviti u sljedećim mjesecima i tromjesečjima 2025.", rekao je za AFP Yao Zhe, savjetnik za globalnu politiku u Greenpeace East Asia.

Međutim, ugljen i dalje igra ključnu ulogu u kineskoj energetskoj mješavini, a potrošnja energije u Kini nastavlja rasti (za 4,3 posto prošle godine). Unatoč procvatu obnovljivih izvora energije, Kina je također započela s izgradnjom 94,5 gigavata energetskih projekata na ugljen u 2024. godini, što je 93 posto globalnog ukupnog iznosa kapaciteta novih projekata na ugljen, navodi se u izvješću finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) i Global Energy Monitora (GEM) iz veljače u Sjedinjenim Državama. Kineska proizvodnja ugljena posljednjih je godina u stalnom porastu, s 3,9 milijardi tona u 2020. na 4,8 milijardi tona u 2024. godini.