Kineski solarni bum nailazi na granice, problem je poznat i u Europi

Godinama je Kina bila sinonim za nezaustavljivi rast solarne energije. Nijedna država na svijetu ne instalira više fotonaponskih sustava, a rekordi su se rušili iz godine u godinu. No 2026. donosi preokret. Prema procjenama kineskog udruženja solarne industrije, u Kini će se ove godine instalirati između 180 i 240 gigavata novih solarnih kapaciteta, osjetno manje nego 2025., kada je dodano oko 315 gigavata.

Razlog nije tehničke prirode, već regulatorni. Središnja vlast odlučila je ukinuti zajamčene otkupne cijene za struju iz novih vjetroelektrana i solarnih parkova. Proizvođači sada moraju električnu energiju prodavati po tržišnim cijenama, koje u uvjetima velike proizvodnje često padaju, pa čak postaju i negativne. Posljedica je veći oprez investitora i usporavanje novih projekata. Očekuje se da bi se rast mogao ponovno ubrzati nakon 2027., ali zasad bez povratka na rekordne razine.

Situacija sve više podsjeća na ono što se već događa u Njemačkoj. Ondje se solarne elektrane povremeno namjerno isključuju iako proizvode čistu energiju, jer mreža ne može apsorbirati višak, a negativne cijene znače financijski gubitak za proizvođače.

U Kini se pritom nastavlja snažan rast vjetra, sunca i baterijskih sustava, ali bez dovoljno fleksibilne mreže i skladištenja nastaje takozvani #kanibalizacijski efekt", jer novi solarni parkovi smanjuju isplativost postojećih. Paradoksalno, Kina istodobno ostaje i najveći svjetski potrošač ugljena. Samo 2025. u pogon su puštene nove termoelektrane snage 78 gigavata, kako bi se osigurala stabilnost opskrbe.

Sve to pokazuje da čak i najveći solarni tržišni lider dolazi do iste točke kao i europski pioniri. Bez snažnijeg ulaganja u mreže, skladištenje i fleksibilnu potrošnju, ni masovna proizvodnja obnovljive energije ne jamči da će se svaki proizvedeni kilovatsat doista i iskoristiti.