Magla nije samo voda u zraku: Znanstvenici otkrili bakterije koje čiste atmosferu

Maglu obično doživljavamo kao meteorološku smetnju, kao sivu zavjesu koja smanjuje vidljivost, usporava promet i vlaži sve što dotakne. No novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Arizona State pokazuje da je magla mnogo zanimljivija nego što se čini. Njezine sitne kapljice nisu sterilna vodena suspenzija, nego privremeno vodeno stanište u kojem bakterije mogu živjeti, rasti i, što je posebno zanimljivo, razgrađivati štetne tvari iz zraka.

Istraživanje, objavljeno u časopisu mBio, vodi prema drukčijem razumijevanju magle. Znanstvenici već dugo znaju da bakterije mogu putovati zrakom i nalaziti se u oblacima, ali mnogo je manje poznato što ondje zapravo rade. Thi Thuong Thuong Cao, glavna autorica istraživanja, pokušala je odgovoriti na dva osnovna pitanja: koje su bakterije prisutne u magli i jesu li aktivne unutar kapljica? Ako rastu i dijele se, tada kapljice magle nisu samo prijevozno sredstvo, nego stvarno, iako kratkotrajno stanište.

Kapljice magle iznimno su male, otprilike desetinu do polovicu širine ljudske vlasi, i nisu dovoljno teške da padnu poput kiše. Nastaju kada se molekule vode uhvate za česticu u zraku, a ponekad ta čestica može biti i mikrob. Istraživači su otkrili da manje od jedan posto kapljica magle sadrži bakterije, no kada se sve promatra zajedno, količina života nije zanemariva. U količini vode volumena naprstka može se nalaziti oko deset milijuna bakterija, a ukupna koncentracija usporediva je s onom u oceanu.

Posebno se istaknula skupina bakterija poznata kao metilobakterije. Njih je u suhom zraku prije nastanka magle bilo manje nego neposredno nakon maglovitog razdoblja, što upućuje na to da im magla privremeno pogoduje. Te bakterije hrane se jednostavnim ugljikovim spojevima, među kojima je i formaldehid, poznati zagađivač zraka koji sudjeluje u stvaranju smoga i štetan je za ljudsko zdravlje. U laboratorijskim pokusima i uzorcima prikupljenima na terenu znanstvenici su vidjeli da bakterije u kapljicama rastu, dijele se i koriste formaldehid kao izvor hrane.

Još je zanimljivije to što su bakterije formaldehid uklanjale vrlo brzo. Istraživači pretpostavljaju da ga ne koriste samo kao hranu, nego ga pri većim koncentracijama razgrađuju u ugljikov dioksid kako bi smanjile njegovu toksičnost. To znači da magla, barem u određenim uvjetima, može imati neočekivanu ulogu u prirodnom pročišćavanju zraka.

Otkriće ima i praktičnu stranu. U nekim se područjima magla već promatra kao mogući izvor pitke vode, no ako je riječ o živom mikrobiološkom sustavu, takvu vodu treba tretirati kao i druge prirodne izvore. Za većinu ljudi bakterije u magli ne predstavljaju opasnost, ali bi rizik mogao postojati za osobe s izrazito oslabljenim imunitetom.

Znanstvenici upozoravaju da je ovo tek početak. Još se ne zna razlikuje li se sastav bakterija ovisno o tome gdje magla nastaje, čime se druge bakterije hrane i koliko snažno utječu na kvalitetu zraka.