'Nemo' u opasnosti: Klimatske promjene prijete izumiranjem riba klaunova u Crvenom moru

Iako se činilo da je Crveno more zbog svojih visokih prirodnih temperatura donekle zaštićeno od klimatskih promjena, nova studija tima s Bostonskog sveučilišta pokazuje suprotno. U posljednje tri godine, toplinski valovi toliko su pojačali zagrijavanje vode da su doveli do dramatičnog pada populacija riba klaunova (Amphiprion bicinctus) i njihovih domaćina, morskih anemona (Radianthus magnifica).

Prema podacima objavljenim u časopisu npj Biodiversity, između 2022. i 2024. istraživači su pratili kolonije na trima grebenima u središnjem Crvenom moru. Rezultati su poražavajući: od 94 do 100 posto riba klaunova je uginulo, dok je nestalo između 66 i 94 posto anemona. Ključni uzrok je fenomen izbjeljivanja, već dobro poznat kod koralja, pri kojem anemone izbacuju mikroskopske alge zooxanthellae. Bez njih gube boju i osnovni izvor energije, a cijeli simbiotski sustav s ribama se urušava.

"Nadali smo se da će zajednice preživjeti, kao i u ranijim toplinskim valovima, no ovoga puta temperatura je bila jednostavno previsoka", ističe Morgan Bennett-Smith, doktorand i glavni autor istraživanja. On posljednje desetljeće prati anemone u Crvenom moru i svjedočio je kako granice njihove otpornosti pucaju.

Za ribe klaunove izbjeljivanje je katastrofa. Njihova uobičajeno šarena skloništa postaju bijela i neučinkovita u skrivanju od predatora. Ribe koje inače uživaju zaštitu žarnica anemone odjednom postaju upadljive, češće se sukobljavaju unutar kolonija i sve češće napuštaju sigurnost svojih staništa. Istraživači su otkrili da izbijeljene anemone imaju i slabiji obrambeni mehanizam, jer njihove žarne stanice lošije reagiraju.

Profesor biologije Peter Buston, koautor studije, upozorava da se ovdje radi o gotovo potpunom nestanku populacije nakon jednog jedinog toplinskog vala. "To je signal koji bi trebao zabrinuti i nas same", kaže, podsjećajući da je klimatska kriza globalni problem s posljedicama za cijele ekosustave.

Crveno more dosad je slovilo kao "toplinsko utočište", područje u kojem bi organizmi mogli preživjeti zbog mogućnosti prilagodbe na visoke temperature. No, rezultati pokazuju da čak ni takva mjesta više nisu sigurna. Slični procesi već su primijećeni i u vodama Papue Nove Gvineje, gdje tim istražuje kako ribe klaunovi reagiraju na toplinski stres, pa čak i fizički smanjuju veličinu kako bi preživjele.

Autori studije pozivaju na hitna dodatna istraživanja u drugim dijelovima Crvenog mora i šire, kako bi se utvrdio status ovih populacija i planirale mjere očuvanja. Jer, kako zaključuje Bennett-Smith, ako se lokalna izumiranja nastave nizati, prijeti opasnost da jednog dana ribe klaunovi i anemone nestanu u potpunosti, a s njima i simbol jednog od najpoznatijih odnosa u podmorju.