Norveška 'energetska baterija' slabi: Manji izvoz struje je problem za sjevernu Europu

Norveška se godinama smatra stabilizatorom europske elektroenergetske mreže, no ova zima pokazala je koliko i taj sustav ovisi o vremenskim uvjetima. Zbog znatno slabijih oborina i manjka snijega, proizvodnja hidroenergije je pala, a time i izvoz električne energije prema ostatku Europe.

Prema analizi BloombergNEF, količina oborina u Norveškoj bila je oko 37 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka tijekom zimskih mjeseci. Posljedica je manji dotok vode u akumulacijska jezera, koja čine temelj norveškog energetskog sustava. Manje vode znači i manju proizvodnju struje, ali i manju fleksibilnost u trenucima kada je Europa najviše treba.

Utjecaj se već vidi u konkretnim brojkama. Podaci Fraunhofer instituta pokazuju da je Njemačka u prvom tromjesečju 2026. godine uvezla 1,47 teravatsati struje iz Norveške, dok je godinu ranije ta brojka iznosila 2,16 teravatsati. Istodobno je izvoz iz Njemačke prema Norveškoj značajno porastao, što jasno pokazuje promjenu smjera energetskih tokova.

Ipak, unatoč smanjenju izvoza, situacija nije kritična. Norveški spremnici i dalje su iznad razine iz sušne 2022. godine, a udio norveške struje u njemačkoj potrošnji ionako je relativno malen, oko 1,4 posto. Drugim riječima, riječ je o važnom, ali ne presudnom izvoru energije.

Prava važnost Norveške leži u fleksibilnosti. Hidroelektrane mogu brzo reagirati i nadoknaditi manjak energije kada nema vjetra ili sunca. Upravo je ta uloga sada djelomično ograničena, što u određenim situacijama može povećati potrebu za plinskim i ugljenim elektranama u državama koje računaju na struju iz Norveške.