Paradoks klime: Čišći zrak može ubrzati globalno zagrijavanje

Smanjenje zagađenja zraka jedno je od najvećih ekoloških postignuća posljednjih desetljeća. No nova istraživanja pokazuju zanimljiv paradoks. Naime, čišći zrak može, barem privremeno, ubrzati globalno zagrijavanje. 

Razlog su sitne čestice zagađenja koje su dosad nehotice djelovale kao svojevrsni klimatski štit. Tvornice, elektrane i automobili osim ugljikova dioksida u atmosferu ispuštaju i mikroskopske čestice poznate kao aerosoli. Te čestice utječu na formiranje oblaka i čine ih svjetlijima, zbog čega reflektiraju više Sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Posljedica je blagi rashladni učinak koji djelomično ublažava zagrijavanje planeta.

Ovaj fenomen poznat je kao Twomeyjev efekt, a znanstvenici ga proučavaju već desetljećima. No njegova stvarna snaga bila je predmet rasprava jer su različite metode mjerenja davale vrlo različite rezultate. Novo međunarodno istraživanje, u kojem su sudjelovali i znanstvenici sa Sveučilišta u Leipzigu, donosi precizniju procjenu tog učinka. Studija objavljena početkom 2026. godine u časopisu Science Advances pokazuje da su aerosoli u posljednjim desetljećima neutralizirali približno četvrtinu zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima. Drugim riječima, bez tih čestica Zemlja bi se već sada zagrijala osjetno više nego što je zabilježeno. Znanstvenici procjenjuju da aerosoli imaju rashladni učinak od oko minus jedan vat po četvornom metru, što djeluje poput slabog prirodnog suncobrana za planet.

Problem je u tome što taj "suncobran" nije trajan. Aerosoli u atmosferi opstaju samo nekoliko dana prije nego što ih kiša ispere ili se rasprše. Nasuprot tome, staklenički plinovi poput ugljikova dioksida mogu ostati u atmosferi stoljećima. Kako zemlje uspješno smanjuju smog i industrijsko zagađenje, koncentracija aerosola u zraku postupno opada. Time nestaje i njihov rashladni učinak, što znači da bi se globalno zagrijavanje u nekim regijama moglo ubrzati brže nego što su raniji klimatski modeli predviđali.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da to ne znači da bismo trebali nastaviti zagađivati. Čist zrak ima ogromne zdravstvene koristi i spašava milijune ljudi od bolesti dišnog sustava i kardiovaskularnih problema. Umjesto toga, nova saznanja samo potvrđuju koliko je važno brzo smanjivati emisije ugljikova dioksida. Daljnja istraživanja sada pokušavaju bolje razumjeti kako promjene u količini aerosola utječu na oblake, padaline i ekstremne vremenske pojave. Uz pomoć novih satelita i naprednijih modela znanstvenici očekuju još preciznije podatke o ovoj složenoj vezi između zagađenja zraka i klimatskih promjena.