Plastisfera: Plastika u moru postaje živi ekosustav

Plastični otpad u oceanima ne nestaje, ali dobiva novu ulogu. Istraživanje njemačkog Helmholtz-Zentrum für Umweltforschung pokazuje da se na njegovoj površini razvija takozvana plastisfera, guste zajednice mikroorganizama koje plastiku pretvaraju u aktivan dio morskog ekosustava.

Riječ je o bakterijama, algama i drugim mikroskopskim organizmima koji se naseljavaju na plutajuće čestice plastike. U inače siromašnim morskim područjima, gdje nedostaje hranjivih tvari, plastika postaje svojevrsna "oaza života". Mikroorganizmi se na njoj okupljaju, razmjenjuju tvari i stvaraju uvjete koji im omogućuju učinkovitije preživljavanje nego u otvorenoj vodi.

Znanstvenici su analizirali uzorke iz velikih oceanskog vrtloga u Pacifiku i Atlantiku te proučavali DNK mikroba koji žive na plastici. Rezultati pokazuju da te zajednice imaju složeniju genetsku strukturu od običnog planktona. To im omogućuje bolju prilagodbu, učinkovitije korištenje hranjivih tvari i veću otpornost na stresne uvjete poput UV zračenja.

Posebno je zanimljivo da mikroorganizmi u plastisferi mogu bolje iskorištavati ključne elemente poput dušika i fosfora. Time stvaraju male, ali vrlo produktivne zone u inače siromašnim dijelovima oceana. U tim "mikro-ekosustavima" bilježi se i veća količina biomase, što pokazuje da plastika dugoročno mijenja lokalne uvjete života.

Ipak, ova pojava ne znači da priroda rješava problem plastike. Mikroorganizmi plastiku koriste kao stanište, ali je gotovo uopće ne razgrađuju. To znači da ona ostaje u moru i nastavlja utjecati na okoliš, dok istodobno stvara nove biološke odnose.

Dugoročne posljedice tek treba u potpunosti razumjeti. No već sada je jasno da plastika u oceanima nije samo vizualni i ekološki problem, nego i faktor koji mijenja prirodne procese, od kruženja hranjivih tvari do potencijalnog utjecaja na riblje populacije.