Počinje COP 30: U srcu amazonske prašume svijet ponovno pregovara o klimi

Trideseta svjetska konferencija o klimi (COP 30) održava se od 10 do 21. studenog u brazilskom gradu Belému, na samom rubu Amazone, simboličnom mjestu koje istovremeno "udiše i izdiše globalne klimatske proturječnosti". Tamo gdje bi priroda trebala disati punim plućima, bageri upravo raščišćavaju teren za ceste, hotele i širenje zračne luke, dok političari obećavaju spas planeta.

Brazil je COP 30 zamislio kao “konferenciju istine”, na kojoj se ne bi potpisivala nova obećanja, nego bi se provjeravalo jesu li postojeća ispunjena. U središtu dnevnog reda su financijska pomoć zemljama u razvoju, stroži klimatski ciljevi i zaštita tropskih šuma. Očekuje se dogovor o novom globalnom fondu vrijednom više od dvije tisuće milijardi dolara godišnje, kojim bi se trebao financirati prijelaz na obnovljive izvore i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Posebnu pozornost izazvao je plan Brazila za pokretanje fonda "Tropical Forests Forever", kojim bi se prvi put financijski nagrađivala očuvana šumska područja, a ne samo reforestacija. U posljednjih godinu dana, prema službenim podacima, krčenje Amazone smanjeno je za 11 posto, na najnižu razinu u više od desetljeća. No istodobno, vlada predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve potiče nova naftna istraživanja u delti Amazone, potez koji mnogi smatraju izravnom kontradikcijom njegovim zelenim ambicijama.

Lula je na otvaranju summita pozvao svjetske vođe da klimatsku politiku shvate kao ulaganje, a ne trošak: "Postoji samo jedan planet i samo jedno čovječanstvo. Odgovor mora biti zajednički - od svakoga za svakoga". Njegove riječi odražavaju novi ton Brazila: država želi biti posrednik između industrijaliziranog sjevera i siromašnijeg juga, pokazujući da se gospodarski razvoj i zaštita okoliša mogu pomiriti.

Atmosferu u Belému obilježava i geopolitička napetost. Sjedinjene Američke Države, pod predsjednikom Trumpom, ponovno izlaze iz Pariškog klimatskog sporazuma, dok Kina istodobno gradi nove termoelektrane, ali i predvodi svijet u razvoju solarne energije. Indija se hvali rekordnim udjelom obnovljivih izvora, ali i dalje ovisi o ugljenu. Europska unija, iako je smanjila emisije za 37 posto od 1990., dolazi podijeljena, uz rastući otpor građana prema novim klimatskim nametima.

Unatoč razlikama, COP 30 se doživljava kao najvažniji klimatski skup nakon Pariza. Ovdje se odlučuje hoće li svijet doista krenuti prema održivosti ili će ostati zarobljen između obećanja i političkih kalkulacija. Jer, kako je rekao jedan od sudionika iz Ujedinjenih naroda, ako se svijet ne uspije dogovoriti u srcu amazonske prašume, možda uskoro više neće imati šume u kojima bi se mogao sastajati.