Prekretnica: Europa je proizvela više energije iz sunca i vjetra nego iz plina, ugljena i nafte

Prvi put u svojoj novijoj povijesti Europa je proizvela  više električne energije iz sunca i vjetra nego iz svih fosilnih goriva zajedno. Prema analizi think tanka Ember, tijekom 2025. godine sunčane i vjetroelektrane sudjelovale su s nešto više od 30 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Europskoj uniji, dok je udio fosilnih goriva, ugljena, nafte i plina, pao na 29 posto. Kada se tome dodaju hidroelektrane i biomasa, obnovljivi izvori dosegnuli su gotovo polovicu europskog elektroenergetskog miksa.

Posebno je znakovito da je proizvodnja struje iz ugljena pala na povijesni minimum od 9,2 posto. Ipak, Europa još uvijek ostaje osjetljivo vezana uz plin, čiji je udio porastao na 16,7 posto, što pokazuje da tranzicija nije linearna niti bez izazova. No trend je jasan i teško ga je ignorirati - energetski sustav se ubrzano mijenja.

Važno je naglasiti da ovaj pomak nije ograničen na nekoliko najrazvijenijih država. Rumunjska i Bugarska već su premašile 20 posto udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, Mađarska je s 28 posto iz solarnih elektrana postala svjetski predvodnik u toj kategoriji, dok je Hrvatska prošle godine proizvela više električne energije iz vjetra nego iz ugljena koji se još koristi u TE Plomin. Irska je u međuvremenu u potpunosti ugasila proizvodnju struje iz ugljena.

Ključnu ulogu u daljnjem rastu obnovljivih izvora imaju baterijski sustavi. Njemačka, Italija i Poljska snažno ulažu u skladištenje energije kako bi se proizvodnja iz sunca i vjetra bolje uskladila s potrošnjom. Italija je već stigla do faze u kojoj se plinske elektrane u večernjim satima sve češće zamjenjuju energijom pohranjenom u baterijama.

Energetska tranzicija pritom nije samo klimatsko, već i geopolitičko pitanje. Nakon godina energetske ovisnosti, Europska unija do kraja 2027. godine planira potpuno prekinuti uvoz ruskog plina, čime obnovljivi izvori postaju i alat energetske sigurnosti. Izvješće upozorava i na rizike novih ovisnosti, uključujući one prema SAD-u, naglašavajući važnost diverzifikacije izvora.