Prijeti ekološki kaos: Zbog blokade Hormuza brodovi postaju prijevoz za invazivne vrste

Blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi izazvati neočekivanu ekološku posljedicu. Stotine trgovačkih brodova koji mjesecima miruju u Perzijskom zaljevu postale su idealna podloga za alge, školjke, rakove i druge organizme koji se hvataju za trupove, propelere i podvodne dijelove plovila. Kada se promet ponovno pokrene, ti bi brodovi mogli prenijeti čitave zajednice u luke diljem svijeta.

Pojava se naziva bioobraštaj i nije nova, ali razmjeri sadašnjeg zastoja navodno su bez presedana. Brod u plovidbi stalnim strujanjem vode donekle otežava naseljavanje organizama, dok višemjesečno mirovanje omogućuje stvaranje debelih slojeva. Znanstvenici zato upozoravaju na mogući „superširiteljski događaj“ invazivnih vrsta koje bi se mogle nastaniti u novim obalnim ekosustavima.

Jednom unesene invazivne vrste iznimno je teško iskorijeniti. Mogu istisnuti domaće školjke i alge, promijeniti hranidbene lance, začepiti industrijske cjevovode te prouzročiti velike troškove ribarstvu i lukama. Globalna plovidba već se smatra jednim od glavnih načina njihova širenja, uz balastne vode i organizme pričvršćene za trupove.

Obrastao brod ujedno troši više goriva. Veći otpor vode povećava opterećenje motora, pa i tanak sloj sluzi na većem dijelu trupa može osjetno podići potrošnju i emisije. Kod jačeg obraštaja školjkama i rakovima potrošnja može porasti za desetke postotaka. Zbog toga brodari koriste posebne premaze i podvodno čišćenje.

U Perzijskom zaljevu već je snažno porasla potražnja za roniocima koji čiste trupove i propelere. Takvi zahvati sada stoje tisuće eura po brodu, a kod težih slučajeva i znatno više. Međutim, nepravilno čišćenje može samo osloboditi organizme u lokalno more, pa stručnjaci traže nadzor i sigurno zbrinjavanje uklonjenog materijala.

Najvažnija mjera bila bi temeljito čišćenje rizičnih brodova prije njihova odlaska iz regije, uz pojačani nadzor u lukama u koje će uploviti. Blokada Hormuza tako možda neće ostaviti posljedice samo na cijene nafte i svjetsku trgovinu. Dio njezina ekološkog učinka mogao bi tek krenuti na put kada se sidra napokon podignu.