Ribnjačarstvo Končanica želi veću proizvodnju i plutajuću solarnu elektranu

Ribnjačarstvo Končanica predstavilo je u ponedjeljak projekt integriranog gospodarskog modela koji kombinira intenzivni uzgoj ribe s nužnom energetskom podrškom iz plutajuće solarne elektranom i kisikom iz elektrolizatora, a cilj je spašavanje tog najstarijeg ribnjačarstva u Hrvatskoj, s tradicijom od 125 godina.

"Projekt je proizašao iz potrebe za spašavanjem ribnjačarske proizvodnje kroz prilagodbu klimatskim promjenama, osiguravanje stabilne proizvodnje ribe i racionalno upravljanje prirodnim resursima", rekla je Marina Prusina, predsjednica Uprave Ribnjačarstva Končanica na prezentaciji projekta u sjedištu tvrtke.

Trenutna proizvodnja iznosi oko 300 tona konzumne ribe godišnje, dok je 80-ih godina prošlog stoljeća dosezala i 2000 tona. Realizacijom projekta planira se dostizanje tih brojki iz zlatnog doba ribnjačarstva, pri čemu bi se 300 tona i dalje proizvodilo tradicionalnim ekstenzivnim uzgojem, a dodatnih 1.700 tona u intenzivnom uzgoju u kontroliranim uvjetima, istaknuto je na prezentaciji.

"Proizvodnja i izlov bi bili kontinuirani kroz cijelu godinu, za razliku od dosadašnjeg ograničenja na samo dva izlova", objasnio je dr. sc. Mislav Kontek, zadužen za proizvodno razvojni koncept projekta.

Ribnjačarstvo trenutno zapošljava 45 ljudi. Realizacijom svih segmenata projekta broj zaposlenih trebao bi porasti na preko 100. "Trudit ćemo se da većina zaposlenika bude s ovog područja. Ljudi koji sada rade kod nas generacijski prenose znanje s koljena na koljeno i taj dio želimo sačuvati", naglasila je Prusina.

Koncept projekta temelji se na kružnom gospodarstvu s ciljem iskorištenosti iznad 90 posto svih resursa. Žitarice za prehranu riba kupovat će se na lokalnom području, a svi nusproizvodi koji se mogu ponovno koristiti koristit će se na licu mjesta. "Trudimo se biti iznad 90 posto iskorištenja prema konceptu kružnog gospodarenja. Svi nusproizvodi koji se mogu ponovno koristiti koristit će se ovdje", rekao je Kontek.

Plan je i znanstveni turizam

Ribnjačarstvo planira i razvoj znanstvenog turizma uz podršku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba i Uprave za ribarstvo. "Išli bismo prema znanstvenom turizmu, razvoju kampa za istraživače bioraznolikosti. Vidimo ovu lokaciju kao centar izvrsnosti u budućnosti", objasnila je Prusina.

Projekt je započet prije četiri godine. Zadnje tri trajala je izrada detaljne Studije utjecaja na okoliš i Glavne ocjene koje su predane Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ribnjaci se nalaze u području zaštićene mreže Natura 2000 u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a zbog klimatskih promjena uslijed kojih dolazi do sve većeg isušivanja i nestajanja vode izloženi su prijetnji potpunog gašenja proizvodnje i postupnog nestajanja ribnjaka. Da bi se to preveniralo, ključno je uvođenje niza inovativnih tehnologija, među ostalima i planirana plutajuća solarna elektrana.