Solarna elektrana za stan bez električara i dozvola: Je li moguće samo je uključiti u utičnicu i štedjeti na struji?

Male kućne solarne elektrane koje se postavljaju na balkonske ograde novi su trend među Europljanima koji žele smanjiti svoje račune za struju. Dok je u Njemačkoj ugradnja balkonskih solara prošle godine porasla za nevjerojatnih 400 posto u odnosu na 2022., u Hrvatskoj ovaj trend još nije uhvatio korak. Ipak, ideja da se jednostavnim spajanjem solarnog panela u utičnicu može proizvoditi vlastita energija sve je privlačnija, pogotovo stanarima u zgradama.

Kako funkcionira 'plug & play' solarni sustav?

Koncept balkonske elektrane, podrazumijeva solarni sustav male snage, najčešće od 600 do 800 vata. Takvi sustavi obično se sastoje od jednog ili dva solarna modula i mikro-izmjenjivača (invertera). Instalacija je relativno jednostavna: paneli se s pomoću posebnih nosača montiraju na ogradu balkona, terasu ili krov garaže, a mikro-izmjenjivač se doslovno uključuje u standardnu kućnu utičnicu.

Proizvedena električna energija tada izravno ulazi u kućnu mrežu i odmah je koriste uređaji koji su stalno uključeni, poput hladnjaka, internetskog usmjerivača ili raznih uređaja u stanju pripravnosti. Time se smanjuje količina energije koja se povlači iz javne mreže, što izravno utječe na smanjenje mjesečnih računa.

Hrvatska realnost: Propisi koče jednostavnu primjenu

Dok se u Njemačkoj ovakvi sustavi mogu instalirati bez posebnih dozvola, uz jednostavnu prijavu lokalnom opskrbljivaču, u Hrvatskoj je situacija znatno složenija. Prema tumačenju HEP ODS-a, svaka elektrana koja se spaja na kućnu instalaciju smatra se proizvodnim postrojenjem. To znači da vlasnik mora proći gotovo istu proceduru kao i za klasične krovne solarne elektrane. Nepostojanje zakonodavnog okvira koji bi omogućio njihovu jednostavnu ugradnju velika je prepreka za njihovu ugradnju. Također, solari kod nas još nisu prepoznati kao dobra prilika za uštede u kućanstvima, prvenstveno zbog nedovoljne informiranosti građana o mogućnostima i prednostima.

Glavna prednost balkonskih sustava je njihova niža cijena. Kompletni setovi koji uključuju panele, inverter, nosače i kabele mogu se pronaći po cijenama od 400 do 800 eura. Sustav snage 600 vata, ovisno o lokaciji i orijentaciji balkona, može godišnje proizvesti između 600 i 800 kWh električne energije. Za prosječno kućanstvo to može značiti smanjenje godišnjeg računa za struju od deset do 20 posto.

Uz trenutačne cijene struje i samostalnu ugradnju, povrat investicije očekuje se u roku od pet do osam godina. Važno je napomenuti da ovakve elektrane služe isključivo za smanjenje potrošnje. Snaga od 600 vata nije dovoljna za pokretanje velikih potrošača poput kuhala za vodu ili električnog štednjaka, koji zahtijevaju nekoliko kilovata snage.

Pametna rješenja za maksimalnu iskoristivost

Problem niske iskoristivosti i zakonskih ograničenja o predaji viškova u mrežu rješavaju moderniji sustavi koji dolaze s baterijskim spremnicima. Primjerice, neki sustavi koriste pametne baterijske blokove koji omogućuju pohranu neiskorištene sunčeve energije. Na taj se način energija proizvedena tijekom dana, kada je potrošnja u kućanstvu često manja, može pohraniti i koristiti navečer ili za vrijeme oblačnih dana.

Takvi sustavi omogućuju gotovo stopostotnu potrošnju proizvedene energije, bez gubitaka i bez predaje viškova u mrežu. Korisnici putem mobilnih aplikacija mogu u stvarnom vremenu pratiti proizvodnju i potrošnju te prilagođavati rad sustava svojim potrebama. Proizvođači jamče dug vijek trajanja baterija, često i preko deset godina svakodnevne uporabe, što ovakve sustave čini dugoročno održivim rješenjem za energetsku neovisnost u urbanim sredinama.

* uz korištenje AI-a