Solarni boom udario je u zid: svijetu više ne nedostaju paneli, nego mreže i baterije

Solarna energija posljednjih je godina rasla brže od gotovo svih očekivanja, ali upravo taj uspjeh sada postaje problem. Prema novom godišnjem izvješću udruženja SolarPower Europe, u svijetu je tijekom prošle godine instalirano čak 664 GW novih solarnih elektrana, više nego ikada prije. Ukupna globalna snaga solarnih sustava premašila je 3 TW, a kapacitet se u samo četiri godine utrostručio. Na prvi pogled, to izgleda kao čista pobjeda obnovljive energije. No iza rekordnih brojki sve se jasnije vidi usko grlo: elektroenergetske mreže ne mogu pratiti takav tempo.

SolarPower Europe zato za 2026. godinu očekuje prvi ozbiljniji pad novog solarnog kapaciteta nakon dugog razdoblja rasta. Razlog nije manjak interesa, niti problem s tehnologijom. Solarni paneli postali su jeftini, dostupni i brzo se ugrađuju. Problem je u tome što se svaki novi solarni park, svaka krovna elektrana i svaki veći projekt moraju priključiti na mrežu koja je nastajala u drukčijem energetskom razdoblju, za velike centralizirane elektrane, a ne za milijune malih i srednjih proizvođača čija proizvodnja ovisi o suncu.

Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje i izvješće REN21. U svijetu, prema toj organizaciji, projekti obnovljivih izvora ukupne snage 2300 GW čekaju priključak na mrežu. To je golema količina energije koja postoji na papiru, ali ne može normalno ući u sustav. Istodobno se u mreže ne ulaže dovoljno. REN21 navodi da se samo u elektrifikaciju prometa, dakle električne automobile i punionice, ulaže pet puta više nego u mreže bez kojih se ti isti automobili ne mogu puniti.

Takva neizvjesnost već pogađa investitore. Globalna ulaganja u obnovljive izvore, prema REN21, pala su za 70 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu, nakon godina rasta. Logika je jasna: ako nije poznato kada će projekt dobiti priključak i hoće li moći prodavati proizvedenu energiju bez ograničenja, ulaganje postaje rizičnije.

Rješenje nije samo u novim dalekovodima, nego i u pametnijoj mreži i baterijskim spremnicima. Njemačka je tu jedan od najsvjetlijih primjera. Prema BSW-Solaru, u prvih pet mjeseci godine ondje je ugrađeno oko 225.000 baterijskih spremnika ukupnog kapaciteta 3,4 GWh, 70 posto više nego lani. Udruženje navodi i da se oko dvije trećine solarnih parkova planiranih u sljedeće dvije godine razvija zajedno sa spremnicima. Solarni rast, dakle, ne završava, ali ulazi u novu fazu: više nije dovoljno samo postaviti panele, treba izgraditi sustav koji može progutati svu tu energiju.