Solarni rast u Sloveniji je usporio, Hrvatska joj je sve bliže

Slovenija je tijekom 2025. godine instalirala 146,5 MW novih solarnih elektrana, znatno manje nego rekordne 2024. godine kada je dodano gotovo 300 MW. Ukupni instalirani kapacitet sada iznosi 1,57 GW, no pad novih instalacija ne znači i pad interesa za solarnu energiju, već prije ulazak u novu, stabilniju fazu razvoja.

Glavni razlog usporavanja je nagli pad instalacija na obiteljskim kućama. U 2025. dodano je tek 45,2 MW u kućanstvima, što je čak 90 posto manje nego godinu ranije. Ključni uzrok je ukidanje net-meteringa 2024., nakon čega je interes kućanstava jako splasnuo. Velik dio sustava instaliranih 2024. priključen je tek 2025., što dodatno iskrivljuje statistiku.

Unatoč tome, izdavanje dozvola za nove projekte raste, a očekuje se oporavak tržišta kućnih sustava već ove godine. Fokus se pritom pomiče prema hibridnim rješenjima, odnosno kombinaciji solarnih elektrana i kućnih baterija. Stabilan regulatorni okvir i jasni poticaji za ugradnju baterija ključni su za daljnji rast.

Nositelj razvoja u Sloveniji trenutačno je poslovni sektor. Komercijalne i industrijske instalacije donijele su 92,6 MW novih kapaciteta u 2025., potaknute subvencijama i rastom cijena električne energije. Istodobno je odobreno oko 400 MW projekata koji tek čekaju realizaciju, što sugerira da bi iduće godine mogle donijeti novi uzlet.

Veliki solarni projekti zasad su skromni, ali planovi su ambiciozni. U pripremi je 140 MW plutajuća solarna elektrana na jezeru Družmirje u blizini Celja, koja bi trebala postati najveća takva u Europi, dok država razvija i modele potpora temeljene na ugovorima za razliku.

Usporedba s Hrvatskom otkriva zanimljiv kontrast. Iako je još nedavno jako kaskala za Slovenijom, Hrvatska je u 2025. dodala čak 417 MW solarnih kapaciteta, gotovo tri puta više od Slovenije, te se približila ukupnoj snazi od 1,3 GW. Rast je stabilan i predvođen poslovnim sektorom, dok su kućanstva također pokazala snažan interes prije ukidanja net-meteringa.

Obje zemlje suočavaju se s istim izazovima: promjenama regulatornog okvira, potrebom za baterijskim sustavima i sporim razvojem velikih solarnih projekata. Razlika je u tempu. Hrvatska trenutačno raste brže, ali i dalje čeka rješavanje ključnih administrativnih prepreka za velike elektrane. Slovenija raste sporije, ali uz stabilniji regulatorni okvir i jasne planove za skladištenje energije.