Što povratak El Niña znači za svijet: 2027 dolaze suše, poplave i skuplja hrana

Nakon rekordno tople 2024. godine, svijet bi već 2027. mogao dobiti novi temperaturni rekord. Razlog nije samo dugoročno zagrijavanje planeta, nego i povratak El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji zagrijava središnji i istočni dio tropskog Pacifika, mijenja raspored oborina i često pojačava već postojeće klimatske ekstreme. Svjetska meteorološka organizacija upozorava da postoji oko 80 posto izgleda za razvoj El Niña tijekom razdoblja od lipnja do kolovoza 2026., a vjerojatnost da se nastavi barem do studenoga iznosi oko 90 posto.

El Niño sam po sebi nije posljedica klimatskih promjena, nego prirodan dio sustava El Niño - La Niña, koji se ponavlja u nepravilnim razmacima od nekoliko godina. No u zagrijanoj atmosferi njegovi učinci mogu biti ozbiljniji. Topliji oceani daju više energije vremenskim sustavima, atmosfera može zadržati više vlage, a posljedice se vide kroz veće izglede za toplinske valove, suše, obilne kiše i poplave. Upravo zato se o mogućem novom El Niñu govori kao o pojačalu, a ne kao o jedinom uzroku ekstrema.

Za Europu, osobito za srednju Europu, izravan vremenski učinak El Niña nije jednostavan ni pouzdan. Signal iz tropskog Pacifika na putu prema Europi slabe i prekrivaju drugi atmosferski i oceanski procesi, pa se ne može reći da El Niño automatski znači određenu vrstu zime, ljeta ili količine kiše. Mnogo jasniji mogu biti neizravni učinci, osobito kroz cijene hrane i sirovina. Ako ekstremno vrijeme pogodi važne poljoprivredne regije, posljedice se brzo prelijevaju na svjetsko tržište kave, kakaa, šećera, žitarica ili stočne hrane.

Najosjetljivije su regije u kojima El Niño tradicionalno donosi velike poremećaje. U dijelovima Južne Amerike i istočne Afrike može povećati rizik od obilnih kiša i poplava, dok se u jugoistočnoj Aziji, Indoneziji, Australiji i dijelovima južne Azije češće povezuje sa sušama, slabijim urodima i požarima. Zbog toga se njegov dolazak ne gleda samo kao meteorološka vijest, nego i kao potencijalni ekonomski problem, od poljoprivrede i energetike do osiguranja i humanitarne pomoći.

Veliko pitanje je koliko će novi El Niño biti snažan. U dijelu javnosti već se govori o mogućem "super El Niñu", no WMO za sada naglašava da oko vrhunca i jačine događaja još postoji neizvjesnost, iako većina modela upućuje barem na umjeren, a možda i snažan razvoj. To je važna razlika, jer posljedice umjerenog i iznimno snažnog El Niña nisu iste. Prognoze su danas bolje nego prije, ali ovaj fenomen i dalje ovisi o promjenama vjetrova i oceanske cirkulacije koje nije moguće savršeno predvidjeti mjesecima unaprijed.

Zbog El Niña je posebno zanimljiva 2027. godina. WMO u svojoj najnovijoj klimatskoj procjeni navodi da postoji 86 posto izgleda da će barem jedna godina između 2026. i 2030. biti toplija od rekordne 2024. godine. Znanstvenici pritom naglašavaju da kratkotrajni prelazak granice od 1,5 stupnjeva ne znači automatski trajno probijanje cilja Pariškog sporazuma, jer se taj prag promatra kroz dugoročni višedesetljetni prosjek. No kao upozorenje, takvi rekordi svejedno imaju veliku težinu.

Priprema zato ne znači paničariti zbog jedne prognoze, nego na vrijeme prilagoditi sustave koji najviše trpe ekstremno vrijeme. WMO posebno ističe važnost sezonskih prognoza, ranih upozorenja, planova za sigurnost hrane, vodoopskrbu, zdravstvo i energetiku. El Niño neće svugdje donijeti iste posljedice, ali će 2027. vrlo vjerojatno još jednom pokazati koliko su klima, cijene hrane i svakodnevni život povezani globalnim lancima koje jedan poremećaj u Pacifiku može ozbiljno protresti.