Sunce i vjetar prvi put globalno proizveli više struje od plina

U svjetskoj energetici dogodio se trenutak koji neće odmah promijeniti sve, ali jasno pokazuje smjer u kojem se sustav kreće. Prema analizi britanskog energetskog think tanka Ember, solarne elektrane i vjetroelektrane u travnju 2026. godine prvi su put na globalnoj razini proizvele više električne energije od plinskih elektrana. Zajedno su dale 531 TWh električne energije, dok su plinske elektrane proizvele 477 TWh.

U udjelima to znači da su sunce i vjetar pokrili 22 posto svjetske proizvodnje električne energije, a plin 20 posto. Razlika možda ne djeluje golemo, ali je simbolički vrlo snažna. Prije samo pet godina, u travnju 2021. godine, plinske elektrane proizvodile su 476 TWh, gotovo jednako kao danas, dok su vjetar i solar tada zajedno bili na 245 TWh. Drugim riječima, plin je ostao gotovo na istoj razini, a obnovljivi izvori su se u međuvremenu više nego udvostručili.

Ember ističe da je ovakav rezultat posljedica snažnog rasta fotonapona i vjetroelektrana, dovoljno velikog da pokrije veći dio povećanja globalne potražnje za električnom energijom i istodobno ograniči rast proizvodnje iz plina. Posebno je zanimljivo da se ovaj rekord dogodio u trenutku nove energetske nesigurnosti, povezane s ratom na Bliskom istoku, kada bi se moglo očekivati jačanje fosilnih goriva. No, prema Emberu, zasad nema dokaza da se na globalnoj razini događa masovan povratak s plina na ugljen.

Analitičarka Embera Kostantsa Rangelova istaknula je da je nova energetska kriza dodatno naglasila ekonomsku prednost obnovljivih izvora u odnosu na uvozni plin. Za zemlje koje ovise o LNG-u, struja iz uvoznog plina sve se teže može natjecati sa solarnom i vjetroenergijom. Razlog nije samo cijena, nego i sigurnost opskrbe. Sunce i vjetar su domaći izvori, ne ovise o tankerima, terminalima, geopolitičkim krizama ni osjetljivim tržištima fosilnih goriva.

Ipak, ovaj rezultat treba čitati s oprezom. Vjetar i sunce zasad su plin prestigli samo u jednom mjesecu, ne i na godišnjoj razini. Travanj je za takav iskorak bio posebno povoljan jer se na sjevernoj polutki, gdje je koncentriran najveći dio svjetskih solarnih kapaciteta, tada obično poklapaju dobra proizvodnja iz vjetra i rast solarne proizvodnje. Istodobno je potrošnja struje između sezone grijanja i hlađenja niža, pa je i potreba za plinskim elektranama manja. No, trend je teško ignorirati. Plin više nije nedodirljiva prijelazna tehnologija, a obnovljivi izvori sve manje izgledaju kao dopuna sustavu.