Švicarska gradi podzemnu megabateriju koja bi trebala pomoći stabilnosti europske struje

Dubravko Kolarić - Aktualno - 10.06.2026.

U švicarskom Laufenburgu, u kantonu Aargau, nastaje energetski projekt koji po razmjerima daleko nadilazi uobičajenu bateriju. Tvrtka FlexBase ondje gradi veliki podzemni redox-flow spremnik električne energije, kapaciteta većeg od 2,1 GWh i snage veće od 1,2 GW. Ako projekt bude realiziran prema najavama, nastat će jedan od najvećih baterijskih spremnika te vrste na svijetu.

Lokacija nije slučajna. Laufenburg već desetljećima ima posebno mjesto u europskoj elektroenergetskoj mreži. Ondje je početkom 20. stoljeća radila važna hidroelektrana, a 1958. godine upravo su na tom području povezane mreže Švicarske, Njemačke i Francuske. Sada bi isti grad trebao dobiti novu ulogu, ovaj put kao veliko središte za pohranu energije, stabilizaciju mreže i napajanje podatkovne infrastrukture.

Redox-flow baterije razlikuju se od klasičnih litij-ionskih sustava. Energija se u njima pohranjuje u tekućim elektrolitima koji se pumpaju kroz elektrokemijske ćelije. Takav sustav traži velike spremnike, mnogo prostora i složenu infrastrukturu, ali je vrlo pogodan za velike stacionarne projekte. Prednost je i sigurnost, jer se koristi vodeni sustav koji, prema navodima tvrtke, nije zapaljiv ni eksplozivan.

Razmjeri gradnje pokazuju koliko je projekt ambiciozan. Građevinska jama duboka je 27 metara, predviđeno je 480.000 kubičnih metara iskopa, 110.000 kubičnih metara betona i 22.000 tona čelika. Švicarski mediji slikovito navode da bi sav iskop, kada bi se nasuo na površinu nogometnog igrališta, stvorio brdo visoko 65 metara. Tijekom zemljanih radova s gradilišta je u prosjeku svake dvije minute odlazio jedan kamion.

Svrha takvog spremnika je jednostavna, ali sve važnija. Kako u elektroenergetskom sustavu raste udio sunca i vjetra, proizvodnja postaje promjenjivija. Kada obnovljivi izvori proizvode više struje nego što je trenutačno potrebno, baterija je može pohraniti. Kada potrošnja poraste, primjerice zbog dizalica topline, električnih automobila, industrije ili podatkovnih centara, spremljena energija može se vratiti u mrežu.

Posebno je zanimljivo što projekt u Laufenburgu nije zamišljen samo kao golema baterija, nego kao spoj spremnika energije i podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju. To je važna kombinacija jer AI sustavi traže ogromne količine električne energije, i to vrlo pouzdano i predvidljivo napajanje. Velika baterija može pomoći da se dio te potrošnje pokrije pametnije, da se višak struje iz mreže pohrani kada je dostupan, a energija vrati u sustav kada opterećenje poraste. Istodobno, podatkovni centar može bolje upravljati vlastitom potrošnjom, smanjiti pritisak na mrežu u vršnim satima i iskoristiti otpadnu toplinu koja nastaje pri radu servera.