Svjetska pošast sargassuma: alge koje mijenjaju ravnotežu oceana

Iz svemira izgleda gotovo apstraktno, golem smeđi pojas koji se proteže Atlantskim oceanom, od Meksičkog zaljeva do zapadne obale Afrike. U stvarnosti, riječ je o najvećem sustavu algi na planetu, takozvanom Velikom atlantskom pojasu sargassuma, dugom oko 8000 kilometara, koji sve snažnije utječe na morske ekosustave, obalne zajednice i gospodarstva.

Prema novoj studiji američkih znanstvenika sa Sveučilišta Južne Floride i NOAA-e, količina plutajućih algi u svjetskim morima raste brzinom od čak 13,4 posto godišnje. Analiza temeljena na više od milijun satelitskih snimaka, uz pomoć umjetne inteligencije, prvi put je dala globalnu sliku razmjera tog fenomena. Znanstvenici upozoravaju da bi se moglo raditi o dugoročnom "pomaku moći" u oceanima, prijelazu iz mora siromašnih algama u mora koja su njima preplavljena.

Sargassum nije sam po sebi negativan. On veže ugljik, pruža zaklon ribama, kornjačama i drugim organizmima te igra ulogu u oceanskom kruženju hranjivih tvari. Problem nastaje kada rast izmakne kontroli. Debeli slojevi algi blokiraju sunčevu svjetlost, smanjuju količinu kisika u vodi i dovode do odumiranja morske trave, riba i beskralježnjaka. Na obalama se gomilaju u smrdljive mase koje otežavaju život ljudima i uništavaju turizam.

Posebno su pogođene karipske zemlje i obale Meksika. Raspad sargassuma oslobađa sumporovodik, plin koji može uzrokovati zdravstvene tegobe, od glavobolja do ozbiljnih komplikacija u trudnoći. Istodobno stradaju infrastruktura, ribarstvo i opskrba vodom i električnom energijom.

Uzroci su višestruki: zagrijavanje oceana, intenzivna poljoprivreda i ispiranje hranjivih tvari u more, ali i šire klimatske promjene. Soja uzgojena u Americi i Africi, primjerice, posredno hrani ovaj sustav, stvarajući s povišenim temperaturama idealne uvjete za njegov eksplozivan rast.

Rješenja zasad nema. Od potapanja algi u duboki ocean, preko njihove upotrebe kao biogoriva ili građevinskog materijala, do sofisticiranih robotskih sustava za prikupljanje, ideja ne nedostaje, ali nijedna još nije pokazala ekonomsku i ekološku održivost na velikoj skali.