Tajni kineski projekt na krovu svijeta: Kako nastaje mega hidroelektrana

Stotinama kilometara od napučenih kineskih obala, oštar zavoj zabačene himalajske rijeke postat će središte jednog od najambicioznijih i najkontroverznijih infrastrukturnih projekata današnjice. Na rijeci Yarlung Tsangpo u Tibetu Kina gradi golemi hidroenergetski sustav vrijedan gotovo 170 milijardi dolara, koji bi trebao proizvoditi više električne energije nego ijedan drugi na svijetu. Ta energija ključna je za budućnost u kojoj će kineskim autocestama dominirati električna vozila, a podatkovni centri s umjetnom inteligencijom zahtijevati nezamislive količine struje.

Projekt koji je kineski vođa Xi Jinping nazvao strateškim prioritetom predstavlja inženjerski pothvat bez presedana. Plan uključuje bušenje tunela kroz planine kako bi se iskoristio pad vode od dvije tisuće metara, čime se obuzdava snaga rijeke u regiji poznatoj kao "vodeni toranj Azije". Iako bi ova čista energija mogla pomoći Kini, najvećem svjetskom emiteru ugljikovog dioksida, da smanji ovisnost o ugljenu, cijena bi mogla biti previsoka.

Potez moći na Himalaji

Projekt, poznat pod inicijalima "YX", nije samo energetska investicija. Yan Zhiyong, bivši predsjednik kineske državne korporacije PowerChina, opisao ga je kao "projekt nacionalne sigurnosti" koji obuhvaća sigurnost vodenih resursa i teritorijalnu sigurnost. Njegova lokacija u blizini sporne granice s Indijom te u Tibetu, regiji u kojoj Peking desetljećima jača kontrolu, daje mu i snažnu geopolitičku dimenziju.

Satelitske snimke i javno dostupni dokumenti potvrđuju da su radovi u tijeku. Grade se ceste i mostovi, skladišta za eksploziv i preseljavaju se čitava sela kako bi se oslobodio prostor za gradnju koja je službeno započela u srpnju. Kompleksan sustav će se sastojati od pet kaskadnih hidroelektrana povezanih tunelima, a trebao bi proizvoditi oko 300 milijardi kilovatsati godišnje, gotovo trostruko više od slavne brane Tri klanca, piše CNN.

Međutim, Kina gradi u jednom od seizmički najaktivnijih područja na svijetu, gdje se planine i dalje uzdižu za nekoliko milimetara godišnje. Stručnjaci upozoravaju da su odroni, bujice i iznenadna otapanja ledenjačkih jezera nepredvidive prijetnje.

Brian Eyler, direktor Programa za energiju, vodu i održivost u centru Stimson, sažeo je dvojaku prirodu projekta.

​- Ovo je najsofisticiraniji i najinovativniji sustav brana koji je planet ikada vidio. Također je i najriskantniji i potencijalno najopasniji - rekao je.

"Vodena bomba" i strah susjeda

Dok Peking projekt predstavlja kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena, nizvodne zemlje, Indija i Bangladeš, izražavaju duboku zabrinutost. Deseci milijuna ljudi ovise o rijeci koja u Indiji postaje Brahmaputra, a u Bangladešu Jamuna. Indijski mediji već su prozvali projekt "vodenom bombom", strahujući da bi Kina mogla manipulirati protokom vode, uzrokujući katastrofalne poplave ili suše.

Zabrinutost nije bez osnova. Kina već ima kontroverznu povijest upravljanja branama na rijeci Mekong, gdje su je optuživali za izazivanje suša u Vijetnamu. Iako Peking tvrdi da će redovito dijeliti hidrološke podatke i da projekt neće negativno utjecati na susjede, nedostatak transparentnosti i nepostojanje obvezujućeg sporazuma o dijeljenju vode produbljuju nepovjerenje. Indija je već najavila izgradnju vlastitih brana kao protumjeru, što prijeti pokretanjem opasne utrke u gradnji koja bi mogla dodatno uništiti riječni ekosustav.

Osim geopolitičkih napetosti, projekt prijeti uništenjem jednog od najočuvanijih i biološki najraznolikijih područja na planetu. Veliki zavoj rijeke Yarlung Tsangpo dom je ugroženim vrstama poput bengalskih tigrova i crvenih pandi. Znanstvenici upozoravaju da će izgradnja uništiti staništa, potopiti netaknute šume i nepovratno narušiti krhku ekološku ravnotežu. Također, deseci tisuća pripadnika autohtonih naroda, poput Monpa i Lhoba, prisilno se iseljavaju iz svojih domova, ostavljajući iza sebe sjećanja i generacijama građen način života.