Trump je rekao da je energija vjetra "za glupe ljude": Evo što je Europa učinila pet dana kasnije

Izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da su vjetroelektrane "za glupe ljude" izazvala je burne reakcije, ali i neplanirani politički efekt. Samo nekoliko dana nakon tog govora, devet europskih država potpisalo je sporazum o izgradnji golemog offshore energetskog čvorišta u Sjevernom moru, koje bi moglo postati najveći projekt obnovljive energije na svijetu.

Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo planiraju zajednički sustav vjetroelektrana snage oko 100 gigavata. To je dovoljno električne energije za približno 50 milijuna kućanstava, a projekt uključuje i mrežu podmorskih visokonaponskih kabela koji će povezati nacionalne elektroenergetske sustave.

Iako sporazum nije izravna reakcija na Trumpove izjave, dolazi u trenutku kada Europa sve snažnije povezuje obnovljive izvore energije s energetskom sigurnošću. Kontinent i dalje uvozi gotovo 60 posto energije, a nakon smanjenja ruskih isporuka plina oslonio se na skupi ukapljeni plin iz SAD-a. Ta ovisnost izložila je Europu nestabilnim cijenama i političkim pritiscima.

Sjeverno more, nekada središte europske naftne i plinske industrije, sada se pretvara u ključnu zonu energetske tranzicije. Plitko more i snažni vjetrovi čine ga idealnim za offshore vjetroelektrane, a veliki zajednički projekti trebali bi sniziti troškove proizvodnje i povećati stabilnost opskrbe.

Obnovljivi izvori već su postali temelj europske proizvodnje električne energije. Vjetar i sunce zajedno su 2025. godine prvi put nadmašili fosilna goriva u proizvodnji struje u Europskoj uniji, pri čemu vjetar sam čini gotovo petinu ukupne proizvodnje.

Za razliku od SAD-a, koji sve snažnije podupire fosilna goriva i koči pojedine projekte obnovljive energije, Europa ubrzava ulaganja u vjetar i sunce. Energetska politika tako se sve manje vodi isključivo klimatskim ciljevima, a sve više sigurnošću opskrbe, cijenama i geopolitikom. U toj novoj energetskoj utrci, offshore vjetroelektrane postaju strateško pitanje. Europa ih više ne promatra kao alternativu, već kao temelj budućeg elektroenergetskog sustava i ključ za smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima.