UN upozorava: El Niño se vraća, stižu novi klimatski ekstremi

Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da se svijet mora pripremiti za skori povrat El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji može dodatno podići globalne temperature i pojačati vremenske ekstreme. Svjetska meteorološka organizacija, WMO, specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za meteorologiju i klimu, upozorila je da postoji velika vjerojatnost skorog povratka El Niña. Prema njezinoj najnovijoj procjeni, postoji oko 80 posto izgleda da se taj klimatski fenomen razvije prije rujna, a oko 90 posto izgleda da potraje barem do studenoga.

El Niño nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom Pacifiku zagriju više od uobičajenog, uz promjene u atmosferskoj cirkulaciji. To nije posljedica klimatskih promjena samo po sebi, nego prirodan ciklus koji se javlja svakih nekoliko godina. No danas se događa u znatno toplijem svijetu, pa njegovi učinci mogu biti oštriji. Drugim riječima, El Niño ne stvara globalno zatopljenje, ali ga privremeno pojačava i preusmjerava vremenske obrasce.

Zbog toga upozorenje UN-a ne treba shvatiti kao još jednu daleku klimatsku prognozu. Posljednji El Niño, onaj iz 2023. i 2024. godine, bio je među pet najjačih zabilježenih i pridonio je rekordno vrućoj 2024. godini. WMO i britanski Met Office već su upozorili da je vrlo izgledno da će svijet do 2030. doživjeti novu najtopliju godinu u povijesti mjerenja, a povratak El Niña povećava izglede da se to dogodi već 2027. godine.

Učinci neće biti isti u svim dijelovima svijeta. El Niño se obično povezuje s obilnijom kišom u dijelovima Južne Amerike, juga SAD-a, Roga Afrike i središnje Azije. Sušniji uvjeti češće pogađaju Srednju Ameriku, sjever Južne Amerike, Karibe, Australiju, Indoneziju i dijelove južne Azije. U Pacifiku može potaknuti razvoj snažnijih uragana, dok u Atlantiku često djeluje suprotno i otežava njihovo formiranje.

Najveći rizik nije samo u temperaturi, nego u lancu posljedica. Suše i poplave pogađaju poljoprivredu, cijene hrane, opskrbu vodom, zdravlje ljudi i energetiku. Ako se ekstremi poklope s postojećim pritiscima, poput ratova, poremećaja u trgovini ili skupljih gnojiva, šteta se brzo prelijeva iz jedne regije u drugu.

Za Europu će se učinci pratiti kroz sezonske prognoze, ali najveći globalni rizici odnose se na poljoprivredu, opskrbu vodom i ekstremne oborine u regijama koje El Niño najčešće pogađa. Zato WMO naglašava potrebu za ranim upozoravanjem i pripremom sustava zaštite, osobito u zemljama koje su već izložene sušama, poplavama i nesigurnoj opskrbi hranom.