Unatoč solarnoj ofenzivi: Kina gradi rekordne kapacitete na ugljen

Dok svijet promatra kako Kina ruši rekorde u instalaciji solarnih i vjetroelektrana, u pozadini se odvija paralelni proces koji otkriva drugu stranu energetske tranzicije. Uoči predstavljanja novog petogodišnjeg klimatskog plana u ožujku 2026. godine, kineske energetske tvrtke ubrzano podnose zahtjeve za izgradnju novih elektrana na ugljen.

Prema analizi organizacija CREA i Global Energy Monitor, tijekom 2025. godine podneseni su zahtjevi za čak 161 gigavat novih ili reaktiviranih kapaciteta na ugljen, što predstavlja povijesni rekord. Istodobno je u pogon pušteno 78 gigavata novih kapaciteta, najviše u posljednjih deset godina. U kontekstu globalnih razmjera, riječ je o snazi većoj od ukupnog neto povećanja indijskih kapaciteta na ugljen u cijelom desetljeću.

Razlog ovakvog ubrzanja leži u očekivanju strožih klimatskih pravila. Novi kineski petogodišnji plan trebao bi uvesti jasnije limite emisija i dodatno ograničiti udio ugljena u proizvodnji električne energije. Energetske kompanije zato pokušavaju osigurati dozvole prije nego što nova pravila stupe na snagu. Krajem 2025. godine u fazi odobrenja ili izgradnje nalazilo se čak 291 gigavat kapaciteta na ugljen, što je otprilike četvrtina trenutačne kineske proizvodnje.

Istodobno, Kina bilježi eksplozivan rast obnovljivih izvora. U 2025. je tako instalirano čak 315 gigavata solarnih elektrana. Uz to se ubrzano grade baterijski sustavi za pohranu energije, čime se povećava fleksibilnost mreže i smanjuje potreba za ugljenom u vršnim opterećenjima.

Paradoks je očit. Kina je globalni lider u proizvodnji i instalaciji obnovljivih izvora, ali istodobno ostaje najveći svjetski korisnik ugljena. Više od 75 posto novih projekata na ugljen pokreću kompanije koje istodobno upravljaju rudnicima, čime osiguravaju tržište za vlastitu sirovinu. Državni mehanizmi, uključujući kapacitetne naknade i dugoročne ugovore, dodatno smanjuju financijski rizik takvih ulaganja.