Velik interes investitora za baterijsku pohranu, ali stvar koči birokracija

 Investitori pokazuju velik interes za investicije u baterijsku pohranu, no birokracija ih koči u njihovim ulaganjima, rečeno je u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) gdje je predstavljen dokument o stajalištu HGK-a o baterijama, odnosno baterijskim pohranama.

Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava rekla je da je baterijska tehnologija na prvom mjestu prema zainteresiranosti investitora.

"Budući da Hrvatska još uvijek uvozi gotovo 60 posto energije, važno je nastaviti povećavati domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora, uz razvoj baterijskih spremnika. Tako se energija sprema u bateriju kada za njom nema potrebe, umjesto da elektrana zaustavlja rad", rekla je Kelava, naglasivši da je Hrvatska među prvih pet zemalja u EU-u prema udjelu obnovljivih izvora energije. 

Obnovljivi izvori energije prema njezinim riječima podmiruju 51,6 posto ukupne potražnje, a njihova instalirana snaga iznosi pet gigavata, od čega se 1,3 gigavata odnosi na solarne elektrane, a na vjetroelektrane 1,27 gigavata.

Mjesečno se u Hrvatskoj na mrežu priključuje od 25 do 30 megavata iz obnovljivih izvora, rekla je.

Investitori teško dolaze do dozvola

"Nužnost je izmjena Zakona o tržištu električne energije", naglasila je Kelava, dodavši da investitori teško dolaze do dozvola. Napomenula je kako je prošlo 1.257 dana od kada je HERA trebala donijeti jediničnu naknadu za priključenje elektrana. 

Više je puta ponovila da u Hrvatskoj postoji ogroman interes investitora koji bi ulagali u projekte povezane s baterijskom pohranom.  

Samostalna savjetnica u Odjelu za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Nina Domazet naglasila je da su baterije modularni sustavi namijenjeni za skladištenje unutar elektroenergetskog sustava, te da ti sustavi vraćaju energiju u mrežu kada je potražnja veća.  

"Takvi sustavi, uz ostalo, stabiliziraju mrežu, sprječavaju preopterećenja i nestanke struje i omogućuju optimizaciju troškova", rekla je Domazet.

Prema nacionalnom energetskom i klimatskom planu, predviđena je izgradnja 250 megavata baterija do 2030. godine, a očekuje se da će se u ovoj godini dosegnuti 25 posto od tog plana.

S druge strane, rekla je Domazet, u EU-u je samo lani ostvarila rast novih baterijskih sustava za 45 posto, a većina tih kapaciteta odnosi se na veliku pohranu. Lani je u zemljama EU-a instalirano rekordnih 27,1 gigavata baterijskih spremnika.

Požalila se i što trošak priključenja i obračuna za baterije trenutno nije precizno definiran.

Govoreći o ključnim izazovima s primjenom baterija u Hrvatskoj, zamjenik predsjednika Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Aljoša Pleić rekao je da su ključne prepreke nedefiniran trošak priključenja, ograničeni tržišni modeli, nedefinirane naknade te prekratki rokovi energetskih odobrenja bez mogućnosti produljenja.

Predlaže, uz ostalo, da HERA hitno donese jediničnu naknada za priključenje, da se ne ograničavaju poslovni modeli i da se definiraju naknade za ograničenja.

Važnim smatra da sve institucije koje se bave tom tematikom koordinirano tumače pravilnike.