Više čestica nego u Pekingu: Zrak u BiH najzagađeniji na svijetu

Kad se govori o najzagađenijim mjestima na svijetu, misli često odlaze prema Delhiju ili Pekingu. No novo istraživanje pokazuje da se jedan od najozbiljnijih problema s onečišćenjem zraka nalazi mnogo bliže, u našem susjedstvu. Tijekom zimskih mjeseci razine lebdećih čestica u balkanskim gradovima najviše su u Europi, a u pojedinim danima nadmašuju čak i one zabilježene u kineskoj prijestolnici.

Znanstvenici sa švicarskog Instituta Paul Scherrer, predvođeni profesorom Andréom Prévôtom, upozoravaju da su koncentracije sitnih čestica zimi na Balkanu često među najvišima na svijetu. Posebno zabrinjava sumporni dioksid, čije su razine u nekim razdobljima više od 30 puta veće nego u zapadnoj Europi. Posljedice nisu apstraktne, samo u Bosni i Hercegovini procjenjuje se da oko 3300 ljudi godišnje prerano umre zbog izloženosti onečišćenom zraku.

Kako bi dobili realnu sliku, istraživači nisu ostali na jednoj mjernoj postaji. Posebno opremljen kombi s najsuvremenijim senzorima kružio je Sarajevom i do šest puta dnevno, obilazeći uske ulice i strme gradske padine. Već i bez instrumenata bilo je jasno da problem postoji: miris dima iz kućnih ložišta, ugljena i drva u stambenim četvrtima, ali i dim s roštilja u središtu grada, često je bio doslovno opipljiv.

Analiza je pokazala da je samo jedan dio smjese čestica premašivao dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u čak dvije trećine vremena mjerenja, nerijetko i osam puta iznad dopuštenog. Najteže pogođena bila su stambena područja, gdje dominira grijanje na kruta goriva, često uz spaljivanje otpada, što dovodi do visokih koncentracija kancerogenih spojeva.

Problem dodatno pogoršava star vozni park. Prosječno vozilo u Sarajevu staro je 19 godina, a dio automobila ne zadovoljava ni osnovne europske emisijske standarde. U samom središtu grada značajan udio čestica dolazi i iz ugostiteljskih kuhinja, što pokazuje koliko su izvori onečišćenja raznoliki.

Stručnjaci ističu da su rješenja poznata, ali se sporo provode. Bolja izolacija zgrada, moderni sustavi grijanja, dizalice topline i strože kontrole ložišta mogli bi dramatično smanjiti onečišćenje. Bez odlučnih mjera, zimski zrak na Balkanu ostat će među najzagađenijima na planetu, s posljedicama koje se više ne mogu ignorirati.