Vrućina diže cijenu struje u Europi: Večernji sati postali su najskuplji dio dana

Toplinski val u Europi nije donio samo neugodne noći, preopterećene klima-uređaje i veće račune za hlađenje. Prema analizi tržišnog servisa Montel, visoke temperature u utorak su pogurale kratkoročne cijene električne energije na povijesne razine u nekoliko europskih zemalja. Najveći skok zabilježen je na petnaestominutnim tržištima, dakle ondje gdje se gotovo u stvarnom vremenu vidi koliko je elektroenergetski sustav napet kada se istodobno povećava potražnja, a dio proizvodnje slabi.

Najviša cijena zabilježena je u Belgiji, gdje je za isporuku od 20:45 do 21:00 sati megavatsat električne energije dosegnuo 1038,25 eura. U Nizozemskoj je cijena narasla na 902,47 eura po MWh, u danskoj zoni DK1 na 786,83 eura, dok je Njemačka s 747,10 eura po MWh također zabilježila novi rekord. Riječ je o kratkim, ali vrlo znakovitim skokovima koji pokazuju koliko večernji sati mogu postati problematični kada se poklope vrućina, slab vjetar i pad proizvodnje iz solarnih elektrana.

Uzrok nije samo povećana potrošnja zbog klimatizacije. Montel navodi da je proizvodnja iz vjetroelektrana u velikom dijelu sjeverozapadne Europe bila relativno niska. Solarne elektrane tijekom dana jesu imale koristi od snažnog sunca, ali visoke temperature smanjuju učinkovitost fotonaponskih modula, pa ni njihov doprinos nije bio idealan. Osim toga, plinsko-parne elektrane pri visokim vanjskim temperaturama rade s manjom učinkovitošću, što dodatno smanjuje raspoloživu proizvodnju upravo u trenucima kada je sustavu potrebna rezerva.

U Njemačkoj je takozvana rezidualna potrošnja, odnosno dio potražnje koji ne pokrivaju vjetar i sunce, prema Montelu narasla na 51,5 GW. To je 10,4 GW više nego što je uobičajeno za to doba dana i godine. Upravo taj podatak najbolje objašnjava zašto su cijene toliko skočile: sustav je morao u kratkom roku pronaći dodatnu proizvodnju, a to najčešće znači uključivanje skupljih konvencionalnih elektrana.

Najosjetljiviji trenutak bio je večer. Sunce je zalazilo, proizvodnja iz solarnih elektrana brzo je padala, a temperatura zraka i dalje je ostajala visoka, pa klima-uređaji nisu prestajali raditi. To je tipičan ljetni problem modernog energetskog sustava - solarna energija tijekom dana može snažno sniziti cijene, ali čim proizvodnja oslabi, a potrošnja ostane visoka, tržište reagira naglim skokom.

Prema prognozama švedskog meteorološkog instituta SMHI, toplinski val u velikom dijelu središnje i zapadne Europe mogao bi potrajati do prvih dana srpnja, a u drugim dijelovima europe i nešto dulje. To znači da pritisak na elektroenergetska tržišta vjerojatno neće brzo nestati.