Zelena energija pokretač kineskog rasta: Više od 90 posto investicija ide u čistu tehnologiju

Kineski sektor čiste energije prošle je godine generirao više od 90 posto ukupnog rasta investicija u zemlji, pokazuje nova analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka, objavljena na portalu Carbon Brief. Riječ je o brojkama koje otkrivaju razmjere transformacije: proizvodnja baterija, električnih automobila, solarnih i vjetroelektrana te pratećih tehnologija dosegnuli su vrijednost od 15,4 bilijuna juana, odnosno oko 1,9 bilijuna eura.

Time je sektor čiste energije narastao na 11,4 posto kineskog BDP-a, gotovo 60 posto više više nego 2022. godine, kada je iznosio 7,3 posto. Prema procjenama analitičara, bez tog zamaha Peking ne bi dosegnuo ciljanu stopu gospodarskog rasta od 5 posto. Drugim riječima, obnovljivi izvori i elektrifikacija više nisu samo dio tranzicije, nego ključni oslonac nacionalne ekonomije.

Najveći rast zabilježen je u proizvodnji baterija, koje se koriste u električnim vozilima i sustavima za pohranu energije u mreži. Kineska domaća potražnja za solarnim i vjetroelektranama također je snažno porasla, a instalirani kapaciteti posljednjih su godina rasli brže nego u ostatku svijeta zajedno. Paralelno s time raste i izvoz, pa su kineski solarni paneli zaslužni za širenje najjeftinije električne energije u povijesti, kako je istaknula Međunarodna agencija za energiju.

Ipak, slika nije jednoznačna. Dok obnovljivi izvori bilježe rekordne investicije, kineska industrija ugljena i dalje ima snažan politički utjecaj. Prošle godine predložena je izgradnja čak 161 gigavata novih termoelektrana na ugljen, a dio projekata već je u fazi odobravanja ili gradnje. Klimatske organizacije upozoravaju da bi takva dvostruka strategija mogla rezultirati višim troškovima sustava i dugoročno neisplativim investicijama.

Ključno pitanje sada glasi hoće li Kina ubrzati zaokret prema čistim izvorima ili će paralelno nastaviti širiti kapacitete na ugljen. Smjer bi trebao biti jasniji nakon objave novog petogodišnjeg plana, koji će definirati energetske prioritete najvećeg svjetskog emitera stakleničkih plinova.