Zeleni fokus planeta seli se brže nego što se mislilo

Klimatske promjene najčešće se opisuju kroz stupnjeve zagrijavanja, ali nova znanstvena istraživanja pokazuju da ih se može mjeriti i u kilometrima. Satelitski podaci otkrivaju da se globalni "zeleni fokus" Zemlje, točka na kojoj je koncentrirano najviše biljne aktivnosti, od 1983. godine kontinuirano pomiče prema sjeveru i sve više prema istoku.

Znanstvenici iz njemačkog centra iDiv, Helmholtz centra za okolišna istraživanja i Sveučilišta u Leipzigu prvi su put sustavno izračunali taj pomak koristeći satelitske snimke koje prate vegetacijske indekse, površinu listova i fotosintezu. Rezultati objavljeni u časopisu PNAS pokazuju da se središte globalne vegetacije u prosjeku pomiče oko dva kilometra godišnje prema sjeveru, dok je u pojedinim razdobljima između 2010. i 2020. taj pomak dosezao i do 14 kilometara godišnje.

Tijekom godine ta "zelena točka" ponaša se poput vala. Ljeti doseže najvišu poziciju u sjevernom Atlantiku blizu Islanda, a u proljeće i zimu spušta se južnije, ali i dalje ostaje na sjevernoj hemisferi. Ono što je znanstvenike posebno iznenadilo jest činjenica da se čak i tijekom južnog ljeta središte vegetacije ne vraća prema jugu, nego nastavlja kretanje prema sjeveru. Kao mogući razlog navode dulje vegetacijske sezone i blaže zime na sjevernoj hemisferi, gdje se nalazi i veći dio kopna.

Osim pomaka prema sjeveru, zabilježeno je i postupno pomicanje prema istoku. Razlozi se traže u intenzivnijoj poljoprivredi i rastu vegetacije u Kini i Indiji te promjenama u Rusiji, dok pojedini dijelovi Južne Amerike djeluju suprotno i djelomično ublažavaju trend.

Fenomen "globalnog ozelenjavanja" često se tumači kao povećanje biljne mase zbog viših razina CO2 i duljih vegetacijskih razdoblja. No novo istraživanje pokazuje da se ne radi samo o količini zelenila, nego i o njegovoj geografskoj preraspodjeli. Pomicanje vegetacijskog težišta utječe na vezanje ugljika, vodni ciklus i regionalne temperature, ali i na poljoprivredu, migracije životinja i učestalost suša i požara. Klimatske promjene tako ne mijenjaju samo prosječnu temperaturu planeta, nego postupno mijenjaju i samu biološku kartu Zemlje.