Zelenilo umjesto klima uređaja: Kolumbijski grad uz pomoć zelenih koridora ohlađen za 2 °C

Kolumbijski Medellín pokazao je da se gradske vrućine ne moraju suzbijati samo snažnijim klima-uređajima. Drugi najveći grad u zemlji razvio je mrežu zelenih koridora koja je u samo tri godine prosječnu temperaturu u cijelom gradu smanjila za približno dva Celzijeva stupnja.

Program "Corredores Verdes" pokrenut je 2016. godine, a obuhvatio je 30 povezanih zelenih koridora uz prometnice, potoke i gradske padine. Umjesto stvaranja jednog velikog parka na periferiji, vegetacija je raspoređena ondje gdje je najpotrebnija: uz nogostupe, biciklističke staze, prometne otoke, mostove, stanice podzemne željeznice i postojeće zelene površine.

Na lokacijama obuhvaćenima projektom prosječna temperatura zraka između 2016. i 2019. pala je s 31,6 na 27,1 stupanj. Površinska temperatura asfalta i drugih zagrijanih površina smanjena je s 40,5 na 30,2 stupnja, odnosno za više od deset stupnjeva.

Gradovi se zagrijavaju jer beton, asfalt, pročelja i krovovi tijekom dana upijaju Sunčevu energiju, a zatim je noću postupno otpuštaju. Vegetacija taj učinak smanjuje stvaranjem sjene, ali i isparavanjem vode preko lišća, pri čemu se iz okoline izvlači toplinska energija.

U Medellínu je do 2021. posađeno oko 2,5 milijuna manjih biljaka i 880.000 stabala. Zelenilom je prekrivena čak i zgrada gradske uprave, na čijem se pročelju nalazi približno 100.000 biljaka. Projekt je zbog velikog broja malih intervencija po gradu opisan kao svojevrsna "urbana akupunktura".

Koristi nisu ograničene samo na temperaturu. Prema podacima mreže C40 Cities, smanjena je koncentracija sitnih čestica PM2,5, dok je broj akutnih respiratornih infekcija pao sa 159,8 na 95,3 slučaja na 1000 stanovnika. Uz zelene koridore izgrađene su i biciklističke staze, nakon čega je biciklistički promet porastao za oko 35 posto.

Projekt je ukupno stajao oko 14 milijuna eura, uz godišnje troškove održavanja od približno 550.000 eura. Za grad s oko 2,5 milijuna stanovnika početna investicija iznosila je tek nešto više od pet eura po stanovniku.